DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 7     <-- 7 -->        PDF

-^ 59 —


Kad je Dalmacija pala u austrijs^ke ruke, ....1. se je u njoj nastojanjem
njemaSkih učenjaka šumarstvo h nova buditi. No da i njemački učenjaci nisu
uviek svojima zaključcima sretne ruke bili, vidi se najbolje iz vr!o smješnoga
zaključka jednog učenjaka, koji propiitovav cielo Primorje reče, da se Kras više
pošumiti nemože! Danas vlada drugo mienje međju primorskimi šumari.


HrvatAe su šume bile do god. 1876. vrlo malo vriedne; pravila se je u
njih samo pepeljika. Već g. 1857. proizvedeno je 20 mil hrastovih dužica. Te
godine ima u Hrvatskoj 50 pi!ana, koje 3 5 n^il dasaka proizvadjaju.


Tripartitum od god. 1514 spomiDJe samo važnost šuma, govori o sječaji
i paši u tudjoj šumi, te zaoštrava pravni posjed.
Zakon od god. 1769. i^dan po carici Mariji Thereziji spominje samo mimogređce
šumarske prilike.
Hrvatski zak. cL od god, 1790./91. zasjeca u šumarstvo posvema, jer zabranjuje
zatiranje šuma pod prietnjom globe i tutorstva.
Godine 1807. zabranjuje se u cl. XXL graditi kuće iz drva, i zapovieđa
posječene plohe opet pošumiti pod prietnjom globe od 200 for.


Tek 3. prosinca god. 1857. dobili smo podpuni šumski zakon. God. 1860.
ustrojilo se u Križevcih šum. učiliište, koje je mnogo čestitih šumara i lugara
naobrazilo. Na učenicih toga zavoda stoji nam dan danas naže šumarstvo,´ stoji
na čvrstom temelju, koji svakim danom sve to jačim biva. Bilo tako i unapried!


IK* 0 razvitku i stanju šumarske nauke 1 literature u
Hrvatsko],
Piše Ivan Pa rt as.


Do godine 18G0, kad je ustrojeno gospodarsko i šumarsko učilište . Križevcih,
nije bilo obuke u šumarstvu u Hrvatskoj nigdje, jer se nije šumarstvo
ni na kojem našem domaćem zavodu ni nuzgredno predavalo. Nečudimo se tomu
ako pomislimo, da se ni drugi mnogo napredniji narodi nisu bavili šumarskom
naukom i literaturom. U Njemačkoj, toj koljevci šumarske znanosti, počela se
je šumarska nauka i literatura tekar drugom polovicom prošlog stoljeća razvijati.
Tad su ustrojena i šumarska učilišta. Početkom ovog stoljeća istom osnovan
je šumarski zavod u Austriji u Purkersdorfu, koji bi godine 1813. prenesen
u Mariabrunn kraj Beča, i ..... opetovanih reorganizacija god, 1874. stopljen
je sa c, i kr. visokom školom za zemaljsku kulturu u Beču* Ovaj šumarski
zavod velevažan je i po razvoj šumarstva i šumarske nauke kod nas, jer već
od osnutka tog zavoda nalazimo medju pitomcima ovog zavoda i Hrvata. Naši
domaći sinovi, koji su taj zavod posjećivali, bili su gotovo prvi, koji su luc šumarske
nauke k nama prenesli.


Bili su to većinom sinci naše vojničke Krajine, koji su, svršiv nauke u
Mariabrunnu, nalazili mjesta kod bivše krajiške šumarske uprave, koja je \´eć


* Vidi opazku urediiičtva .. strmi 24,, bxoja 1.