DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 6 <-- 6 --> PDF |
.-., 58 — su njekoje poknjiae svoje šume sasvim, te jim nije ništa drugo preostalo, nego otimati drvo iz tudjih šuma. ^ Talijani poharaše hrvatske šume u Dalmaciji, Englezi posjekoše sve šume .. obalah njemačkih rieka, a Francuzi prašume susjednih im zemalja. ^ U drugoj polovici 18. vieka počele su se šume u velike izrabljivati. Uzrok tomu je bio veliki napredak u lućbi i izum. strojarstva. Da nabrajam ovdje razvoj strojarstva bilo bi suvišno^ jer mislim, da su imena: Denis Papina, James Watta i Georg Stephensona, kao i njihovi izumi svakomu dovoljno poznati. Spomenuti ću samo uporabu drva kod željeznice, koja dan danas od svih strojeva najviše drva consumira. Jfa cielom svietu sagradjeno je od god. 1830.—1875., dakle za 4. godina 294.400 kilomet. željezničke pruge; koliko je tu trebalo željezničkih podvaljaka i kola!? Osim željeznica potrebuju vrlo mnogo dobroga drva i brodovi, koji su se naglo pomnožali, odkad je češki šumar Josip Resel izumio vijak za tjeranje istih, Kacionalnim šumarstvom počeli su se najprije baviti Niemei, ponukav jih na to položaj ijjihove domcviiie. Englezi se nehave uzgajanjem šuma, ta brodarenje i rudokopje nosi im više, zato su se i bacili na te dvie privredne grane. Tko će se u sredini Njemačke baviti brodarstvom, kada neima mora! Morala se je izabrati druga privredna grana i Njemci su ju izabrali, Bilo je to šumarstvo. Tko se iole šumarstvom bavi, biti će mu poznato do kolikog savršenstva su Niemei šumarsku znanost dotjerali i još sveudilj dotjeruju. Francezi su u šumarstvu tek u najnovije doba nješto napried koraknuli. Da nebuđe bujica, koje su jih na umjetao kultiviranje obala svojih prisilile, nebi sjegurno na racionalno šumarstvo niti pomislili bili. Pak zašto da ulože hiljade i hiljade u šume, koje će im tek poslie stotina godina postotke nositi? Jeftinije je kupovati hrastoviou iz hrvatskih šuma. Ali ipak uza sve krzmarenje bili su prisiljeni jedan milijun franaka potrošiti na pošumljivanje goleti. Da čak i konzervativni Englezi morali su da spase od poplava svoje naselbine u Škotskoj uzgojiti do 700.000 jutara šume. Ovo kultiviranje možemo upravo nazvati igrarijom prama kultiviranju, što ga Njemačka i Austrija poduzima. 0 talijanskom šumarstvu nije vriedno niti govoriti, ono je izmedju šumarstva ostalih kulturnih zemalja na najnižem stupnju. Recimo ovdje koju i o našemu hrvatskome šumarstvu, akoprem smo već prije što šta spomenuli, iz čega se zaključiti dade, da je namah iza njemačkoga, Mrvati su skupa sa njihovom dauašnjom domovinom Hrvatskom osvojili i šume njezine. Razumije se sam.o po sebi, da su velmože i drugi dostojanstvenici odmah sebi veće dielove pa ..... i nepravedno posvojili. U Dalmaciji je bilo za,doba francuzke revolucije dozvoljeno šumu sjeći, te za ciglih 12 godina pade pod sjekirom do 500.000 jutara krasne šume. Tomu haranju stao je na put Napoleon, koji god. 1.813. zabrani šume sjeći. Oko polovice prošloga vieka zabramlj su i M!et,čići, u čijih ruku je Dalmacija bila, pasenje marve i sječnju šume po dalmatinskih šnmuh. Taj takozvani Grimanov zakon (za dužda Grimania) postojao je u istinu samo na papiru. |