DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 89 — " službu bude bagrem prije mraza okresan, a kad mraz; pane prozebe i ugine. Pa je . sbJlja bagrem tako?n sndbinu zaslužio? Zar iiebi i on mogao barem životariti, ako .. upravo gospođovati u naših šumah? Pokušalo se je već više puta odgovoriti .. ova pitanja, ali odgovor je gotovo uviek glasio nepovoljno po bagrem. Tek pred nekoliko darsa priobćio je Franjo Pollak nadSumar u Jednomu austrijskomu Šumar, listu rezultat svojega iztražlvanja o bagremu. Cujmo dakle, Što odgovara Fr. Pollak na gornja pitanja. jjDosada su uviek*´, veli on, j^šumari zlo mislili o bagremu ^ valjda s razloga, gto nikada nisu pogodili pravi način njegova uzgajanja. Pa kako .. nebi srdili i o njemu zlo mislili, kad im ga vet? u mladosti pojede divljah, a postane li malo stariji, eto ti je lenova, da na njegovoj kori svoje rogove stružu. Uza svu nesi-edu obstoji još velika .... bagrema, naime razvijanje krošnje za ....^ a što je najgore, bagrem se u ka snijoj dobi nerazvija brzo, te nema skoro nikakova prirasta. Sretnim sluSajetn došao je Pollak do protivnog uvjerenja. Poznate su stvari, da na pr. jalša neuspieva na kame nitu snhu tlu, nego da se uviek drži obala rieka. To je naravni zakon, kojeg su Šu mari i upotriebili, te sjegurno neće niti jednomu od njib na um pagtij da jalšu na ka kovo brdo posadi. Do sada je vriedio za bagr6m takodjer jedan zakon, ali taj zakon nije bio na ravan, nego su ga sami ljudi stvorili. Sadio se je bagrem naime uviek samo medju ba grem, sadio se je na kakovo god tlo, jerbo se je vidilo, đa na svakomu tlo uspievati može. Dakako da bagrem uspieva med bagremom i na svakome tk, samo je pitanje kako? Odgovor smo već prije Čuli, a taj glasi — netrebamo bagrema! Sretnim slučajem rekob došao je Pollak do protivnog uvjerenja. On je posadio bagrem u nizinu na pjeskovito tlo i gle čuda — bagrem mu počea divno napredovati! Iztražujuć dalje došao je napokon do zaključka, da nije svejedno kakova je oko lica njegovomu bagremu, da nije svejedno, da lije susjedstvo bagremovo drveće ili trava. Sa drvećem je bagremu laliko, on je sjeguran, da će on drveće u borbi za ob stanak nadjačati, jer njegovi izbojci prostiru se na 20 metr. u okrugu. Ali mnogo ne jednačija je borba na čistini, gdje je bagrem obkoljen travom. Trava mu zaguši sve izbojke, a on sam pruži već za rana ogranke svoje i nema nikakvoga debla. Iz toga razlaganja sliedi, da se bagrem nesmije saditi na vlažnome tlu, niti n hladnih predjelih, a Što je glavno nesmije se posaditi na Čistinu, nego uviek medju drugo drveće. Samo tako posadjen pokazati će se bagrem šumaru zabvalan, samo tada će se on upustiti u borbu za obstanak i za prvenstvo sa svoji mi susjedi i samo tada će on uzrasti u visinu visoko nasađjenom krošnjom. Ja prokrčim, veli dalje Pollak, 10- ili 15-godišnju šumicu, pustim da u ´2. ili 3, godine pođmladak ponaraste, a onda tekar sadim dvo- ili trogodišnje bagreme. .... medju podmladkom posadjeni bagrem nenapada divljač ili vrlo malo. Sastoji li Šumico iz jablana i vrba, koji su makar Četiri puta viši od bagrema^ to će ib on ipak u via sini dostignuti, dapače prestignuti. Za dokazati svoju tvrdnju naveo je Pollak primjer iz vlastitoga izkustva, izs ko jega se viđij da šuma, pomieŠaua bagremom, mnogo se bolje unovčiti dade, nego ona, u kojoj neima bagrema osobito u onib predjelih, gdje .. bagremovo drvo dobro plaća. Hajka na vukove. Obično se tvrdi, da se vuci ne drže u blizini željezničkih pruga sbog tutnjave jurećih vlakova; o protivnom pak osvjedočila nas je hajka obdržavana dana 14, listop. 1891. g. u području 2. banske imovne obćine i državnih Šuma, koje se dotiču područja rečene imovne obćine. Onaj, komu je poznata ta okolnost, da se ovuda protežu spojene branjevine od više tisuća rali, obkoljene što starimt otvoreuimi Sumarni, što pak obćinskimi pašnjaci, gdje se uviek dovoljan broj svakvovrstue marve nalazi, ne će se tomu faktu Čuditi tim vise ne, ako zna, da se ovuda malo kada |