DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 36 <-- 36 --> PDF |
:- 88 — . ^ Mi Mimo brodskoj imovnoj ob<5iiii, da bude imala najve<5e prihode iz spomenutoga vlastelinstva, a u glavnom biti de potrebito, da se ciela uprava upriliči Bvrsi shodno, te 6Q BQ tako i najbolji uspjeh polučiti moći. UtoimedaoBogsreću! . Služenje breze i grabra. Glasoviti bacteriolog profesor Dr. Fr. Ludwi g iztraživao je pobliže služenje šumskoga drvet^a, koje razne gljivice i bacterie proizvode, te je došao do po nas šumare vrlo zanimivih rezultata. U obće razlikuju se dvie vrsti služenja: bieio i mrko služenje. Prva vrst služenja opaža se ponajviše kod hrasta, breze i vrbe, a prouzroče ga bacterie Leucomostoc Lagerheimii Ludnv., Eudomyces Magnusii Lud. i Saharomyces Ludwigii liaus. Sve tri vrsti bacteria imadu svojih suplemenika; tako Leucomosto Lagrheimii nalikuje sasvim bacteriji, koja vrienje mellase proizvodi, Eudon>4es Mag. u družtvu sa sličnima bukterijama proizvodi žestotvorao vrienje, a Sacharomyces Ludwigii je grib kvasca (Hefepilz). Druga vrst služenja — mrko služenje — napada breze, jablane i divlje kestene, te je kao i prva isto tako pogibeljna za dotično drveće. I ovo služenje nastaje uplivom koje kakovih gljivica i bakteria na sok drveća. Svoja iztraživanja o napomenutoj bolesti naših listaća priobćio je profesor Dr. Ludwig u listu „Ceutralblatt fur Bacteorologie und Parasitenkunde", pak mislim, da će svakoga praktičnog gumara makar i mali izvadak iz spomenutog lista zanimati, jjPočetkom proljeća, veli on, „klaštrili su se grabrići i sjekle breze u šumah građa Greiz-a u Turinškoj. Oko 15. travnja iste godine pojavile su se na ozledjenih biele sluzaste gljivice, koje su se svakim danom tako brzo množile, da su već u svibnju svi posječeni brezovi panjevi u bielu sluz obaviti bili. .., bilo je panjeva, koji su u tolikoj množini sluz izlučivali, da je ista kao biela rieka niz panj tekla. Iz ozliedjenih grabrovib ogranaka padala je takodjer biela sluz na zemlju, a na starijih jačih grabrovih tekli su traci ove mlieku slične tekućine niz debla. Na gdjekojem đrvetu bilo je opaziti na bieloj sluzi crvenih mjesta, a gdje koji su mjesto biele samo crvenu sluz izlučivali. Kod breza je bilo mrkom sluzi curećib stabala. U bieloj sluzi našao je pi-ofesor L. svu silu mikroskopičkoga svicta. Bilo je tu truaova kvasca (Hefesporeu\ koji Čiue vrienje brezovoga ...., vazaovrstnih bacteria, (e saprofitičnih bacilla, koji naglo sluz u gnjilu tvar pretvaraju. Najviše pako bilo je do sada neopisane gljivice Eudomvces vernalis Lud., koja se kao i njezine surodnice obilnim razvijanjem Mvcelia poznaje. Suvišno bi bilo, da ovdje i druge sistemamatičke razlike ove gljivice navadjamo. Spomenuti ćemo joštc, da.dalnje iztraživanje razvoja te gljivice nikakovih potežkoća imati neće, jer se ista u stalno doba godine pojavlja i dobro se od sličnih vrsti razpoznaje. Služenje počima koncem ožujka, a svršava u svibnju. Da je pako ova u kratko opisana bolest škodljiva za dotičuo drveće, o tome neima dvojbe, jer one bre-^e, koje su sluzom pokritc, mnogo dulje plaču, nego zdrave, a iz toga sliedi, da gubitkom soka i oslabiti moraju. Da se na bolestnih mjestih ovako oslabljenog drveća razne gnjiloću proizvodeće gljivice naseljuju, poznata je stvar. Osim toga zacieljuju sluzom napadnute rane mnogo teže, nego rane zacieljujuće kod normalnih okolnosti, Obćenito se misli, da ovu bolest razširuju kukci i vjetar, Prof. Ludwig našao je već u ranom prolieća silesiju muha na sluzećemu drveću, a osobito mnogo božjih ovčica (cocinella). Biti de to sličan pojav kao i kod vrienja hrastovog soka: osine, leptiri, muhe i druga gamad dolaze na stotine i opijaju se na uzavrielom soku. Spada li bagrem u šumu? Uporaba bagrema (liobinia pseudo catia) pri ošura- Ijivanju strmih obronaka (Lehne) bit će većini štovanih čitatelja poznata. Tu vrši bagrem zadaću stražara, jer r;uva blizu svoga podnoi^ja usadjeno drveće od prevelike sunčane žege, a drži ujedno 1 ralilu zemlju, da ju voda neodneso. Tz zahvalnosti za svoju |