DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 3 <-- 3 --> PDF |
™ 55 — Staklana u Osređku kraj Samobora treba .. godinu oko 1080 p. metr, bukovih drva. U cieloj Hfvatakoj i Slavoniji imade popriečno 220 ciglana, u kojih do 3000 radnika radi, te tvore poprlečno oko 60 milijuna raznovrstEih opeka u vriedaosti oko 900.000 for., a potroše popriecno oko 90.000 prost met. drva. Vrieđao je takodjer ovdje spomenuti tvornice opeke Janka Grahora, koju posjeduje a Sv. Klari i Lašćim. Ove tvornice mogu oko 8 miljuna opeka na godinu proizvadjati. Godine 1884= uredio je Schulhof u Osieku takodjer tvornicu za opeke, a može oko dva milijuna opeka na godinu proizvadjati. Godine 1885. uredio je A, Coilusi u Sisku ciglanu sa parnim strojem, te proizvadja 1 i pol milijuna komada cigle. Godine 1884. podigao je .. Tasotti u Stupniku kraj Zagreba tvornicu .. tvorenje prepeka (kliaker), te proizvadja na godinu 50.000 kom. .1... za tarac i 20.000 kom. tarac-kamena. Godine 1871- sagradio E. Kornitzer tvornicu cementa^ koja se bavi sa tvorenjem cementnih taracnih .1..., criepova, dimnjačkih klobuka i t. d. a od toga se proizvadja do 70.000 komada na godinu. Tvornicu cementa i hidrauličnog vapna oko god, 1860. ustrojila je tvrdka Redlich, Olirenstein i Spitzer u Careviću, a proi2vadja do 400.000 met. centi portlanđ cementa i hidrauli6kog vapna na godinu. Druga tvornica jest vlastničtvo tvrdke Josipa Csik uBeočinu kod Dunava, a proizvadja do 100.000 met. hidrauličkog vapna Sve ove potonje tvornice troše dosta drva za gorivo. Vjeresijski zavodi. Ove zavode uvršćujem ovamo upravo za to, da se dokaže, da u našoj zemlji nije manjkalo i nemanjka novca za pokretanje svakovrstnog posla, a osobito za drvarsku trgovinu, obrt i industriju. Osim toga leže u tih zavodih velike svote, koje.su ubrane prodajom šum. proizvoda. U njih je pohranjen i onaj novac, koji imovne obćine na državne madjarske papire ulažu. Ovi novčani zavodi imenito zagrebački upustiše se lanjske godine u borbu proti bosanskoj preprođukciji dužica, pa s toga su i ti novčani zavodi od velikog zamašaja za naše domaće trgovačke prilike. Držim, da bi bilo suvišno ovdje spomenuti prometno poslovanje takovih noTcanih zavoda, jer bi o tom trebalo posakupiti točne statističke podatke. Nu dosta je, ako napomenem, da je upravo rapidno u hrvatskih šumah narasao obrt trgovina i industrija u dosta kratkoj periodi od XV. do XIX. vieka po množini i po vrsti šum. proizvoda. Ciene surovinam podigle su se do najvećega vrhunca, a to je zasluga svih oko šumskog ^gospodarstva sudjelujućih faktora. Uslied tog oriaškog napredka poskočili su i dohodci šuma već tako visoko, da se čak i vriednost šumskog tla prema gospodarstvenom tlu o bok staviti može. Prema tomu bila bi upravo patriotička dužnost naših šumovlastnika, da sto veću pozornost obrate na uzgoj šuma, pače morali bi nastojati, da šume kupuju, kako to u Njemačkoj čine, a ne da je razprodavaju, kako to danas |