DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— i i — dana prije skupvstine predsjednjiku družtva pismeno prijavljeni; .) napokon ovjerovljenje svoga zapisnika stante sessionOc § 2i, Skupština obavlja svako biranje i stvara svaki zaključak većinom prisutnih skupštinara, ai .. proaijenu pravila treba da pristane barem dvie trećine prisutnih članova. Odsjek .^... P 0 s e b 11 e usta ii o v t^. § 22. Razpre, porodivše se medju članovi o družtvenik odno^ajih, riešava bez priziva obranički sud. Svaka si stranka u tu svrhu bira po jednog cbranika izmedju družtvenih članova, a obranici si tada izabiru trećega člana kao pročelnika. Kad se obranici nebi sporazumjeli kod biranja pročelnika, onda ga ima imenovati predsjednik družtva. U parbenih stvarih pako, koje bi se poroditi mogle usiied odoošaja članova napram družtvu, nadležni su sudovi u Zagrebu, kao u sjedištu družtva nalazeći se. § 23. Razpust družtva može zaključiti samo redovita glavna skupština na predlog upravljajućeg odbora. Da se valjano o razpustu zaključiti može, potrebno je: a) da predlog o razpustu družtva bude bar dva mjeseca prije j^iavne skupštine članovom družtva priobćen; b) da je prisutna jedna trećina uteme- Ijiteljnih i pravih redovitih članova prvoga razreda. Valjana odluka o razpustu družtva može se samo većinom od dvie trećine prisutnih glasova stvoriti. Ako nije došlo do valjana zaključka, ima se za tri mjeseca opet sazvati glavna skupština, u kojoj odlučuje absolutna većina prisutnih glasova. § 24. U slučaju, da se razidje đružtvo bez valjanog zaključka glavne skupštine, iii ako bi ono po oblasti razpušteno bilo, imade družtveni imetak služiti zakladnom glavnicom, iz kamata koje se imadu dieliti podpore udovam i sirotam domaćeg vlastelinskog lovačkog osoblja. § 25. Razpust družtva imade se podjedno prijaviti kr. hrvatsko-slavonskoj zemaljskoj vladi. Važnost pokrova tla za šumu i rast drveća. Piše prof. .. .. 0.—...., Ako se vratimo na ovo pitanje u historiji sun^arstva mtuo natrag, razabrat ćemo, da se je još od najstarijih vremena u šumarenju nastojalo o tora, da se pokrov od šušnja na šumskom tlu uzdrži; jer se je skoro uvidilo, da je Sušanj pravo i prirodno sredstvo za gnojenje tla i da samo njegovim djelovanjem ostaje sačuvana proizvodna snaga šumskog tla. A sad da vidimo od česa se sastoji taj pokrov šumskog tla? U listnatih šumah sastoji se ovaj pokrov od sasvim neznatne naslage opalog lišća, a u šumah od crnogorice od smjese suhih četioja i zelene mahovine. |
ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 26 <-- 26 --> PDF |
. — 78 " Djelovanjem vlažnog vazđuha bivaju ovi biljcini ostanci u kraćem ili du žem vremenu sve slabiji i mekši, a posije sve to tamniji, te se pretvore naj poslje u garavu prašiaasta zemlju, koju humus na^ivljemo. I ova se sitna crnica razstvara sve više i više, pošto se u nevidljive plinove pretvara, kao: u ugljičnu kiselinu, vodenu paru i amoniak, koje tvari dje lomice tlo pridrži, a djelemice se sa vazduhom spajaju. U zemlji ostane po tom samo pepeo od biljkine sastavine i mineralni djelovL Ovo raztvaranje možemo opaziti na pokrovu tla u svakoj zatvorenoj šumi. Najgoinju naslagu sačinjava svježe opalo lišće i ćetinje. Malo nižu naslagu sačinjavaju tvari, ali te tvari su već mekše i vlaknaste, dočim u najnižjih naslaga postaju takove tvari, prašnaste i crne, te prelaze u pravi humus. U zemlji oranici, u kojoj je humus postao iz poderanog gnoja, strnjike, trave i korienja, pomješaa je humus sasvim sa korom zemlje t j . sa gornjom finom naslagom tla. Poznato je, da se uzgojom šume na mršavom tlu ovakovo tlo popravi tako, da se količina humusa poveća čuvanjem i uzdržavanjem šušnja. Pa ako i nije humus posredna hrana biljkina, to se pravljenjem i dalnjim pretvaranjem istoga tvori ugljična kiselina, voda i amoniak, a ove ubrajamo medju najvažnije djelove biljkine hrane. Prof. Dr. Ebermayer dokazao je, da količina uglji´^ne kiseline, koja se na hektaru godimice proizvadja iz opala lišća (šušnja), iznaša 4800 do 5200 klgr., a pošto porastlina drveća potrebuje za rast drveta i lišća na hektar godimice 11.50 klgr, ugljične kiseline, to vidimo odtuđ posve jasno, da se dobiva oko polovicu ugljične kiseline^ koja je potrebita za hranu šumskog drveća samo od opalog Hšća, koje svake godine opada, dočim onu drugu polovicu ugljične kiseline crpi drveće iz vazđuha. Nije humus važan samo za pravljenje ugljične kiseline, nego i za pravljenje druge biljkine hrane, naročito azota (gušika). Da može poljodjelac što bolju žetvu imati, mora od vremena na vrieme da svoju njivu gnoji, te da joj time potrebitu azotovu hranu dade. A kako šumar da šumu gnoji? Šumar mora da se ođreče svega toga umjetnoga gnojenja šume? Sto bi naš poljodjelac na to kazao, kad bi mu njegovu slamu i sieno oduzeli i za gnojenje šume upotriebili?! Pa ipak neteži šumar za ovim dragocienim blagom poljodjelstva, naprotiv on dobro zna, da sva ta sredstva potrebuje s^m poljodielac. Ali jedno je što šumar može pravom zahtievati, a to je, da se šumi njezin pokrov poštedi, koji ju hrani i od neprilika brani, jer je on jedini gnoj jedino sredstvo, da šuma u cvatu i rastu uzdržimo. . Od godine na godinu okiti divno zelenilo našu šumu, a od godine na godinu opada opet osušeno lišće blagođarno na zemlju, na podnožje drveća, da mu tako sredstva i snage dade, da može opet nove potomke radjati. Pokrov tla raztvori se s vremenom, a ostanci pepela raztvaraju se i dolaze kao biljkina hrana opet u drvo, te se na taj način nalazi biljna tvar n vječnom kolanju. Biljka sagradjuje svoje stablo iz djelova atmosfere i iz neorganskih (mrtvih) materija tla. Bez dovoljne ove materije nije u stanju da se razvija ni |
ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 7!) — jedna biljka, pa. ni drvo nemože da poraste. Mi znamo dobro, dtx ako hoćemo da ... zemlja ostaae trajno plodovita, inoramo, da joj ovu iii onu tvar iiadokuadimo, koju m\o joj žetvom, dakle sjecnjom šaiue oduzeli, Mi odu/imaiiH) sumi svake godine velike dobiti u oblikVi drva, trave, Su)nskog sjenjena i t. d.; aii to možemo trajuo t. j= neprekidno šarao onda činiti, ako zemlji nadoknadimo ono, što smo joj žetvom oduxeii. Ovo je moguće samo onda, ako na šumskom zemljištu ostavimo pokrov, koji mu množinu nuMnih mineralnih sastavina daje u svrhu, da ga uzdrži no samo u punoj snazi, već da mu i drugu hranu umnoži. Ako nesiiedime ovaj prirodni zakon, onda mi tjeramo pravu pustoš i razbojmčtvo u našoj žurni, kao što to djelomice još i dan danas u poljskoj privredi biva. Prije svega spomenuti ću još, da pokrov tla vodu uzdržava naime: on može vodu upijati i duže ju vremena zadržati Naši učeni šumari činili su u ovom pravcu mnoge pokušaje, kojimi su dokazali^ da 1. kubični metar bukova sušnja do podpunog zasićenja upije oko 2 hektolitra vode; 1 kubični metar smrekovih četinja upije 2 i pol bktL vode; i km. metar šusnja u borovoj sumi 1 i pol liktl. i 1 kubični metar mahovine upije oko 3 hktl. vode. Ako sad računamo n. pr. u bukovoj sumi, da primjerice u takovoj sumi opade susnja godiudce na 1 hekt. popriečno 4-000 kigr. = 64*5 kub, m.etr.; u smrekovoj sumi na i hekt, 3300 kiigr. = 21-7 kub. mctr.; u borovoj šumi na 1 hekt. 3300 kigr. = 32(5 kub. metr., to bi već bila količina od godimice opalog susnja u stanju, da upije kišnice vode u bukovoj na 1 hekt. 129 hekiolitara; u smrekovoj 54 hktl.,. a u borovoj sumi 49 hktl vode. Pošto je voda već sama po sebi vrlo važan dio bijjkine hrane i pošto je u stanju da raztvara mineralne hranive tvari, da ih pomoću žila u biljku uvede i u ovoj dalje odvadja, to iz ovoga jasno uvidjamo, kako je važno, pače od priekc potrebe za šumsko drveće, da ima neprestano vode. Prema tomu neiuia važnijeg sredstva za uzdržavanje vlage u tlu, nego što je pokrov šumskog tla. Mi znademo i to, da je izhlapljivanje vlage tla mnogo manje na onih mjestihj na kojih se drveće u sklopu nalazi. U ovome svojstvu podpomaže porastlinu drveća znatno i pokrov tla, koji neda, da vazduh prodire u zem/lju^ a time mnogo doprioaša tomu, da se vlaga tla što duže uzdr.^i, Poljodjelac obrađjuje svake godine svoju zemiju plugom, lopatom ili motikom, da mu se zemlja (oranica) razrahli i raztvara. A kako da si šnmar pomogne? šumar mora na žalost da se skoro posve odreče svih probitaka takove kulture tla. Ovdje pomaže i opet samo pokrov tla (šušanjl, koga je već i sama priroda valjda zato odredila. Konačno spomenuti ću i djelovanje humusa i njegovu važnost, te njegovo djelovanje na rast miadjih porastlina, a to je, da on uzdržaje skoro podjednaku toplinu u tlu. Pokrov tla od šušnja, koji je sa vazduhom izpunjenj isto je |
ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 80 —. tako slab voditelj toplote, kao i snieg; ou neda dakle s jedne strane, da se toplina tla izMapljuje, a s druge strane prieči, da prebrzo neprodre u tlo niti velika topliiaa, niti jaka studen. Ako saberemo sve ovo, što smo o važnosti pokrova tla (šušnja) rekli, to dolazimo do podpunog osvedočenja i zaključka, da je pokrov od šušnja najvažnija Sinjeniea za plođovitost šumskog tla. Od svih sredstava, koja može šumar da upotrebi . nzdržanje šumskog tla u pođpunoj snagi, najvažnije je, da očuva pokrov tla, koji je sastavljen iz šušnja i humusa. Ako još spomenem i to, da je šuma obično ili većim dielom ođsudjena na najmršavije tlo, na kojemu nebi mogli uspjevati nikakovi poljski usjevi,, onda sa punim pravom tvrditi može: da je pokrov tla (od šušnja i humusa) najnuždnije i najvažnije sredstvo za gajenje šume. LISTJ^LK:. Zakoni f normativne naredbe. Okružnica kr. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 22. prosinca 1891. br. 44978 0 kriomčarenju šumskih proizvoda, upravljena svim kr. županijskim oblastim, glasi ovako: Povodom tim, što je potaknuto bilo, da se izdadu stroža sredstva za ........... kriomčarenja sa Šumskimi proizvodi, koja se uvažaju u gradove ili ... mjesta prodaje radi iii uz naruSbu^ obnašla je kralj. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, sliedeće odrediti: Mjestni redarstveni odnosno Šumsko-ređarstveni organi mogu u smislu naredbe od ^.. srpnja 1883. br. 28.52. kontrolirati ne samo uvoz šum. proizvoda, koji se u gradove ili vec^a mjesta prodaje radi ili uz naruSbu uvažaju, nego takovi organi mogu i u svako doba kontrolirati i privoz drva na ciglane ili na takove tvornice, kamo se drva privažaju za obrtnu svrhu, ako su takove ciglane, pile i tvornice izvan dotii^noga grada ili mjesta. Premetačina kunego samo u onom slučaju, ako se radi o progonjenju šumskog pi-eatupka i ako ima temeljite sumnje, da su u kojoj kudi ukradem Šum. proizvodi sakriveni. U gornjih slučajevih dužni su spomenuti redarstveni organi o naumljeuoj pretragi kude obaviestiti najbliži obdinski ured odnosno gradsko poglavarstvo, a kućnu, pretragu imadu obaviti u prisudu organa obd. ureda ili gradskog poglavarstva, te kude-gospodara ili kojega člana njegove obitelji. Bez pređiduce prijave obd. uredu ili gradskom poglavarstvu može mjestno ili šamsko-redarstveno osoblje kudnu pretragu u prisuću jednoga člana krivdeve obitelji obaviti samo onda, ako je pogibelj u odvlaci i kad se krivac u oinu zatede ili pako kad dotidnika posije čina javna podera ili javHO đovikivanje označi sumnjivim, da je šumski kvar počinio ili napokon, ako se kod njega nadju stvari, koje iz prestupka proizlaze ili p^I^o sudjelovanje kod prestupka dokazuju. |