DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Srbija je od vajkada biia ..... sa svojii) šurna. Srbske same bile su izvor snage i moći Mletcićirna, jer su ?e iz njih gradile one mletačke ubojne i trgovačke flote, koje su pronosile slavu mletačkog oružja po dalekom .... i jnletačku trgovinu do najudaljenijih svietskili tr/.išta. Srbske su šume bile strašne svim neprijateljima srbskog naroda, u njima su tonule i propadale čitave vojske njihove. Sto godina trebalo je, pa da Turci kroz njih prodru od Kosova, pa do Beograda. One su drage bile srbskoj slobodi: u njima su se radjali srpski junaci, ođnegovale junačke vrline, odgajila patriotska poezija, kojima je malo ravnih u historiji najvidjenijih naroda. U srbskih šumah odigrali su se najtragičniji, ali u isto vrieoie i najveiičanstveniji prizori u historiji srbskog naroda, a iz tih prizora ponikla je i današnja srbska država. Neima danas više tih šuma! U današnjoj srbskoj državi još od početka njenog postanka zanemarena je njega i uprava sa srpskim šumama tako, đa su sve geiieracije, koje su dolazile jedna za drugom, sa oštrom sjekirom u ruci nemilostivo vršile smrtnu presudu nad njima. Ono što nisu mogli učiniti neprijatelji srbskog riaroda, jurišajući vjekovima na naše šume, učinila je srbska sjekira u miru i tišini za šestdeset godina. Da li su to bili zahtjevi više kulture, što su nalagali ovakav postupak sa šumama, koje su njekad bile narodu moćna zaštita protiv svim neprijateljem? Jesu li šume u današnjoj srbskoj državi toliki neprijatelji narodnoj privredi, te jih je trebalo u takovoj mjeri satrti? Ni jedno ni drugo. Na mjestih upropašeenih šuma ne samo da nije zasnovana nikakva viša kultura, već na njima opada i ona, koja je tu prije bila. Na mjestih .......-enih ^uma danas skupljaju se rušeći prirodni elementi, da neobuzdanim bjesnilom u očajanje bace svu zemljodjelsku privreda u pitomih dolinah. Pusti i ogoljeni krševi: užičkog, čačanskog, aleksinačkog i knjaževačkog okruga predstavljaju danas uzburkano more od okamenjenih talasa, na kojima su prije šestdeset godina ljudi živih, a danas neima na njima ni toliko zemlje, da travka može korenja uhvatiti, ni toliko vode, da se ptica napiti može. Pitoma Mačva, ta žitnica srbska, široka moravska dolina od požarevca do Paraćina, ta delta privrede srbske, danas su u opasnosti od poplava, koje se kotrljaju sa golih briegova obezšumljenih okruga, a u njima danas napušta zemljoradnik hiljadama hektara najplodnije zemlje, pa bježi na visove, gdje je zemlja mnogo lošija, no gdje ne dopiru pustošeće poplave. Poremećeni klimatski odnošaji, koji se sve češće javljaju u krajnosti pretjerane žege ili suvišne vlage, što je cboje štetno i po zdravlje ljudi i stoke a nepovoljno po napredovanje usjeva i kultui´nog bilja, — sve je posljedica bezrazložnog opustošenja šuma. Danas u upropašeenih šumah Srbije propao je ogroman kapital državni i nenaknadua zaštita kulturnom napredku 1 razvitku naše zemlje. Ove pojave do današnjeg pustošnog kućenja u Srbiji i još strasnije privredne slike, koje će doživiti budući naraštaji u Srbiji od ovakovog čina, ako mu se odvažno na put ne stane, pobudile su još prošle godino Sibski „Državni |