DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 8     <-- 8 -->        PDF

, . _ 8 — .


godine 1807.-1813. bila je riedkost viditi osim velikaških ili poštarskii kola,
koja su bila željezom ........ U Požeštini vidjala su se tek poslie g. 1830.
prva željenom okovana kola.


Frmmzi su prvi meli parižka teretna kola i odtad je ostalo u .. domonm
mnogo kolara Iz svih strana svieta, ali se je naš narod ipak ponajviše
tim zanatom bavio.


Drvarski obrtnici ^aceše svoj posao poslie 1800. godine jace tjerati, pa
se od g. 1382. iistrojiše i majstorski. cehovi, a osobito poslie g. 1828. ustrojiše.
"se takovi cehovi u Pakracu, Jastrebarskoj, Daruvaru, Virovitici, Kutjevu i u
svih veđh građovik


Moglo bi se reći, da su kod nas Hrvati pretežni obrtnici kao kolari i tesači,
đo^iffi su tokari ponajviše Niemci i Talijani, a izmedju šumskih radnika
ponajbolji su naži domaći radnici, imenito m cjepanje hvatova, za ugljen, za
tesanje i ....... gradje, te za francusku dugu. Nasuprot tomu je Niemac odpoceo
raditi kod nas ........ ba&varsku gradju, nu ipak će ga hrvatski radnik
i u tom poslu dostići, jer već i oni tu vr´st gradje proizvadjati umiju.


Iza kako su se obrti razmahali, nasta obćenita potreba ustrojiti i trgov.
obrt. komore, a takove stupiše u život u Franeuzkoj najprije, a god. 1848. u
Pruskoj, g. 1850. u Austriji, g. 1853. u Bavarskoj, g. 1854. u Virtemberžkoj
i god. 186L u Saskoj,


Vidili smo napried izvješće riećke trg. obrt. komore od g. 1852,, kako je
ustrojena, a tako ustrojena Je i komora u Zagrebu, pa u to doba i u Osieku,
a u Senju tekar god. 1876.


Godine 1872. stvoren je obrtni zakon za slobodni obrt, a god. 1884. preinažen
je. Tim se zakonom tjeranje obrta dozvoljava samo za. to sposobnim
obrtnikom. Takovim obrtnikom propisuju se i šegrtski nauci. Oođ. 1882. osnovana
je obrtna stručna škola u Zagrebu. Osim toga otvoreni su tecaji za nauke
košararstva u Gospiću, Osieku i Bistrici, a god. 1885„/6« otvorena je i školaza
drvorezbarstvo u Mariji Bistrici, Križevci^ i Ogulinu,, a sa potonjom stoji
u savezu i urarska škola. /


Uslied ovakovog ustrojstva obrta možemo se bezđvojbeno nadati liepom
napredku,´jer ćemo tim suzbiti importiranje inozemne robe; nu glavnoj zadaći
našeg drvarskog obrta još i danas dovoljna briga posvećena nije.


Za pokret obrta imademo u Zagrebu dobro uredjivan list .Obrtnik«, koji
se i šumarom preporuča, a ne manjka već niti novčarskih zavoda i t d.
_^_Po statističkih podatcih možemo reći, da imade sada .. Hrvatskoj i Sla


voniji oko: ^
854 kolara, 228 tesača, -a? sitara,
no stolara, 6. graditelja, 287 drv^trgovca, .
100 tokara,; , 55 kovaća, .-. ,84 trg. od pokućtva,
i rezbara, . 3kalupcije, 96- drvnih tvornićara, "
. .^. bačvara, . 25 ladjara,