DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 6 težno za bukove tavolete, te donjekle za jelove i smrekove žaganice i tavalone. Sustav ovih pila već je kombiniran mlietacki tim, da silu prenaša remenje, te su mjesto jedne testere u jarmu ... dvie i da je . pokretnom kolu teretno kolo, koje brzinu regulira, do6im toga prasica ueima. Taj kombioovan sustav preporodio je mnoge starije vođene pile na prasice, te je mnogo ovih vodenih pila iza g. 1860. prenapravljenu tako, da sada na prasicu, koja za jednu testeru do 7 konjskih sila troši, pokreće već racionalnije vodeno kolo . prenos snage remenjem, čim se polovicu snage prlštedjuje, te je ova vrst vodenih pila kadra nadmašiti svaku parnu pilu, imenito glede one vrsti piljenica, koje se poslie strugati moraju. Godine 1862- sagradio je grof Khuen-Herdervary u Markušici prvu parnu pilu 2a hrastovinu sa jarmovi na više listova. Godine 1870. sagradio je Pongratz tvornicu na paru za mehaničku stolariju u Vrbovskom, iz koje god. 1880, pretvorio Schlesinger pilu za bukove tavolete sa fournir noževi. Godine iBoL sagradio je u Prezidu parnu pilu nalik Durbešićevoj V. Velusti iz Ljubljane. Godine 1873. sagradila je Thurn-Taxica parnu pilu sa Thopammovimi jarmovi na više listovah za mekanu gradju uz kružne pile za bukove .tavolete. Godine 1883. sagradio je Riese-Stahlburg u Kaptolu parnu pilu amerikansku sa kružnimi ´pilami za rezanje hrastovine. Godine 1882. sagradila su braća Rađošević parnu tvornicu u Lokvah za okrugle palice, a god. 1884, i vođenu pihi sa Tyscberovim jarmom na više listovah za bukove tavolete. Godine 1884. sagradio je Alnoch u Bregani na vodu tvornicu za palice kišobrana i za šetnju. Godine 1856, sagradio je Eeiszner u Osieku tvornicu za žigice. Godine 1887. sagradila je gdja. Wagnerica u Veliki na vodu tvornicu za kolarstvo. Godine 1882. sagradilo je englezko družtvo: „The Oac Extract Comp." u Županji prvu tvornicu tanina sa mehaničkim bačvarstvom. Godine 1872, sagradio je Pongratz parket-tvornicu u Zagrebu, Ođtud ćemo samo povjestni razvitak u hrvatskom drvarstvu razabrati, a u kakvom je zaista naprednom stanju, to ćemo još dokazati. 0 drvarskom obrtu. Na više mjestah ćuli smo o brodogradnji bojnih kola, hramova i o drugih gradnja kod starih naroda, a kod svakog tog posla trebala je posebnih obrtnika. Opisali smo i drvarsko orudje, koje je u tu svrhu služilo. Da su Rimljani drvarske obrte takođjer kao osebujnu kastu (Collegium) gojili, nemože se mače ni tumačiti, ako pomislimo na mnogobrojne sagradjene ladje, pa dosliedoo tomu su i Hrvati i Srbi došli u neposredni ´dodir sa ovim narodom, te su morali i oni njeku vrst radnika, tesača, kolara i stolara poznati. lo ... potvrdjuje ona okolnost, što je bilo zaista mnogo tokara, koji su pra |