DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 52 —


pieva. Zemljište istoga vlasteliustva bilo je prije u rakuh ei^ara/ pak ga je isti ^ kao
slabo plodovito tlo prodao g, Tarkovic´u za svotu od 2 mil. forinti. Čim .. vlastelinski
šumari opazili, da orah tako krasDO oapreduje, zasadili su odmah đo 500 jutara što
oraha, što kestena raznih vrsti. Isto vlastelinstvo rsakanilo je od najboljih vrsti zasaditi
još 1500 jutara. To je svakako hvalevriedna misao kutjevackoga vlastelinstva, jer će
isto osim koristi, što c^e ga samo od svojih nasada uživati, podit^i znatno trgovinu
orahovine u Hrvatskoj.


ITova uporaba teastovine. Docim se kod nas šumari muče, kako da hrasto


vinu bolje uzgoje i bolje prodadu, gledaju tudjinci kako da ju bolje upotrebe, Sadanji


..... taracanja drvetom nevriedi mnogo, jer impregrjiranje kreosotom ne6ava dulje od


gnjiloće od 2—3 godine.


Novi način, koji će po svoj prilici stai^i način sasvim, iztisrmti, pokušan je nedavno
u Parizu, a sastoji se u tom, da se do 10 cm. visoki okrugli komadi hrastovine
polože u 10 — 12 em. debelu naslagu pieska. Ti hrastovi stupčići nestoje jedan tik drugoga
kao što se je to dosada metalo, nego podalje jedan od drugoga. Prostor izmedju
stupčića izpuni se pieskom. i onda se nabije. Nabijanje se opetuje vi§e putj a cieli
jse tarac polieva za vrieme nabijanja vodom. Za dva dana je tarae gotov i tako jak,
da se mogu preko njega i najteža teretna kola voziti. Najveća neprijateljica građjevina


— voda — nezaustavlja se medju stupeit^i kao kod staroga načina taracanja, nego
odtiče medju pieskom. Na takovom taracu neskližu se konji, jer udaraju kopitom u
luknje. Yrlo ugodan je takav tarac sbog toga. što po lietu za velike žege nezaudara
po ki-eosotu.
Kako asimilira dr"^eee sa crvenim lišoem? Dodjemo li lietom u posječenu
šumu, opazit čemo, da trave, koje su do sada u hladu drveča rasle i zelene bile, nisu
vise zelpue, nego crvene. Izlučilo se je naime u travi crveno mastilo i pokrilo listno
zelenilo, da ga sunčano svjetlo ueraztvori. Isti slučaj je i sa njekojim exotičnim drvečem,
sto se po peiivojih sadi. To je drveče po svoj prilici pocrvenilo u svojoj domovini
s istoga uzroka, . kojega kod nas gore spomenute trave pocrvene. Francez Junelle
iztraživao je pobliže assimilicaju toga drveda, te je prenagao, da isto za pet šestina
manje assimilira, nego drveće sti zelenim lišćem. Za svoje pokuse upotriebio je
bukvu „fogus s/ivatica" i j,fag, sylv. var purpurea*^´ breza „betula alba" i ,jbet. aiba
var. tbliis purpureis´* ; javor „Acer pseudoplatanus" i j,Ac. pseud, var. purpurea" i njekoje
drugo drveće. Ako prerežemo kojem god listu rebro, onda ćemo opaziti, da list
za njekoliko dana pocrveni. Uzrok je tomu pomanjkanje hrane, koja kroz rebro nemože
ulaziti. Obratno je, ako list s kojega vanjskoga uzroka na pr. sunčanoga svjetla pocrveni.
Takav list nemože vise toli izdašno asimilirati, a posljedica mora biti : polagano
razvijanje cieloga drveta. Da je tomu zbilja tako, vidi se iz iztraživanja gpre spomeimtoga
franceza Junella. On je pronašao, da drveće sa crvenim lišćem nikad tako brzo nenapreduje,
kao ono sa zelenim, dapače da ono nikad svoje zelene drugove visinom nedostio-ne.


Dopisnica uredničtva.


Gg, Jos. Ett. u Zagrebu i 0-, Y—c. u Htubici. Izpričajte, što niesmo mogli priposlano
sad priobćiti, nu to ćemo učiniti u budućemu broju lista,
U ostalom upozorujemo gg. pisce, da izvole svoje razprave odnosno dopise samo
na jednoj stranici arka pisati, dočim druga stranica prazna ostaje.


Osim toga neka ostave bar tri prsta prazoi prostor s lieva na okrajku svake stranice
arka za eventualne izpravke ili dometke. Tim će nam u velike olahkotiti ne samo
tiskanje časopisa, nego i posao kod korekture. UreduiČtvo.


Uredničtvo i naklada hrv.-alav. šumarskoga diužtva. — Tisak 0. Albrechta.