DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 45 -"" bile, ticahu se takodjer SiHi^arstva, te su se ponajvife vrtiie oko toga, da se krajišiiikom dadu svi užitci u šumah bezplatiio. Naime u državnih šuDiah imali sa krajičke obitelji pravo na sve potrebštine uključivo i na hrastove šindre i to na što mogući iakSi način. Imali su takodjer prvenstvo u tom pogledu prije svakoga drugoga poduzetnika ili kupca. Paša i žirovima bila je bezplatna u svih šumah osim onih, koje su zabranjene bile. Zabrane pako trebalo je tako opredieliti, da nobudu krajišnike u svojem kućnom gospodarstvu odviše smetale, Ležikoviaa mogla se je svaki dan izvažati. Zamašni preokret u državnom sustavu, koji opažamo godine 1849 u Austriji, nije iTiogao ostati bez plodonosnih posljedica za krajinu. Težnja svih naroda, đa budu osbbodjeni od nesnosnog tereta pt.´daničkog i da dobiju slobodoumniju upravu, koja će razvitak narodno-gospodarskih prilika na bolje pokrenuti, zahvatila je takodjer koriena u krajiškom narodu. Ova blagodat, koju su jur ostali narodi austrijske monarkije u podpunoj mjeri uživali, nije se ni krajišnikom dulje uzkratiti mogla. Povodom tim promjenio se je s temelja zakon od god. 1807, te na mjesto toga izdan je novi krajiški zakon g. 18.., kojim se je ukinula feudahia sveza i s ovom skopčana bezplatna radajac Načelo, koje se je prigodom raznog preustrojstva krajiške uprave pred očima držalo naime, đa se vojnička jaka moć samo onda postići može, ako se sustav podvrgne na temelju zemljištnog posjeda, razvilo je tečajem vremena feudalnu svezu u krajini^ Ovaj feud zabilježen je u historiji medju krajiška prava analogno onim odnošajem, koji su postojali u gradjanskom području naše zemlje izmedju podanika i vlastela samo s tom razlikom, da je u Krajini car i vladar bio vlastnikora svih zemljišta. Ukinućem feudalne sveze nastali su u Krajini povoljniji odnošaji. Krajišnik zadobio je samostalnost, te je mogao steći sva prava poput ostalih državljana. Ovim zakonom nisu se samo posjedovni odnošaji krajiškog naroda uredili, nego su jim takodjer zajamčene sve polakšiee, koje je pod feudalnom svezom imao u šuraah na taj način, da su se te poiakšice pretvorile u pravo šumskih služnosti. Ove šumske služnosti, kojimi su se šume obteretile, točno su u tom zakonu naznačene koli glede obsega, toli i glede vrsti. Šume u Krajini proglašene bijahu državnim dobrom. Krajišnici pako imali su iz tih šuma iza namircnja aeralnih potrebština dobiti bezplatna gradjevna i ogrievna drva za vlastitu porabu. Žirenje i paša bila je takodjer bezplatno dozvoljena u otvorenih šuman, dočim se je kupljenje ležikovine na tri dana u tjednju preduižeti smjelo. |