DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 43     <-- 43 -->        PDF

"-- 43


biidoć se je uvela t. zv. kantonska uprava. U to doba i^idan bje takođjer novi
pooštreni šumski red, odnosno regulativ, koji ... predočuje stanje šumarstva,
kakovo je za onda bilo.


U njem nisu saino sadržane obćenite ustanove, ticuć se dojakošnje izprave
i uredjenja šuraskog gospodarenja, nego i mnogi šumsko-redarstveni propisi
i naputci.


Šume bile su podvržene nadzoru kantonskog častnika. koji je imao paziti,
da se šumski regulativ strogo provede imenito, da se kod unovčenja šumskih
dohodaka uredno postupa; nadalje, da u interesu boljeg cavanja mlađih šuma
od šteta po marvi u svojem području stanoviti dio šume u zabranu stavi.


Medju ostalim bilo je najstrožije zabranjeno stabla podbieliti ili zapaljivati,
kao što gulenje kore na iipah, te odredjeno, da se dotični prekršitelj ima
po vojnom sudu kazniti.


U pogledu šumskih šteta ustanovljen je bio vrlo strogi postupak.


Svaki, koji je u kvaru uhićen, imao se je poslati zapovjedničtvii, gdje se je
sudbenim putern ođsudio na platež šumske štete, a u slučaju, ako tu štetu
nije platiti mogao, na tjelesnu kaznu.


Za takove štete, za koje se nije mogao krivac pronaći, jamčila je ciela
obćina t. j . ona je morala u tom slučaju naknaditi ođštetu=
Napokon propisuje taj šumski regulativ vrlo obsežao, kakova prava Krajišnici
u šumah imaju i na koji način mogu takova prava uživati.
Nu i kantonska uprava u Krajini nije se mogla dugo uzdržatij jer je našla
mnogo protivnika, koji su radili svimi silami, da se ukine odnosno reorgarnizuje.


To je ponukalo bečku vladu, da izašaije posebno povjerenstvo u svrhu,
da proputuje Krajinu, te sve nepodobštine u upravi izpita odffosno, da učini
dvorskom povjerenstvu u Beču shodne pređioge, kako bi se mogla uvesti bolja
uprava šuma.


Do onda u Imeposti stojeće jednostavne legislatorne odredbe, koje su po
krajiški narod toli važna prava sadržavale, nisu više odgovarale duhu vremena
i građjanskim potrebam krajišnika.


EM gore spomenutog povjerenstva doista je urodio Uepim plodom.
Godine 1807. izdan bje tem.e]jni krajiški zakon, kojim, su se krajiškom
narodu zajamčila sva do sad stečena prava i povlastice.
Ovim zakonom, koji za Krajinu imade značaj građjanskog zakonika, udaren
bje temelj za dalnji povoljni razvitak oarodno-gospodarstvenih odnošaja u obee.


Ne manju važnost imade ovaj temeljni zakon po razvoj šumskog zakonarstva,
buduć su iz njega potekli svi zakoni i sve šumsko-gospodarske uredbe,
koje su kasnije izdane i koje se odnose na prava krajišnika u šumah državnih.


Taj zakon bude kasnije sa više naredba popunjen i shodno preinačen,
Odpisom od 9. kolovoza 1820. naredjeno bje, kako treba postupati kod
prodaje drva.
^ Odpisom od 27. srpnja god. 1826. izdan bje naputak za. vodjenje šumskih