DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 42 — Ovaj šumski red, koji je za krajinu od nedogMm historiSke važnosti, imao je u prvom redu tu svrhu, da pod strogom kazBom zabrani svaku sječu sirovih stabala, bilo to u obćinskih, bilo u aerarskih šuroah. Imenito je zabranjeno bilo svako oštećivanje šum^ odnosno, da stranci nasmiju u šume zalaziti, koji su se imali, ako se u šumah zateku, po serežanih uhititi i zapovjedniku pukovnije izručiti. Šumskom osoblju imali su kod ivršivanja službe . vuku ići svi častnicl, podča5tnici, barambaše i serežani osobito onda, kad je trebalo očuvati zabrane od neovlaštene paše ili izvesti odredbu šumskog osoblja, da se prigodom izvoza ležikovine nesraije sirovo drvo ili koji sjemenjak posjeći. U potrožku drva imala se je takodjer postići prištednja, jer je bilo zabranjeno, da se nesmiju posjeći živice i za ogrievno drvo upotrebiti odnosno, da se u kucah imadu podizati zatvorene poći. Nadalje spominje se takodjer, da je bezbrojno držanje koza mnogo mladih šuma uništilo, pa se je odredba paše koza u toliko pooštrila, da Krajišnici imaju u roku od šest godina posve napustiti dr/anje koza. Gradnja stanova u šumah posve se je obustavila, jer se je tim načinom najviše kvara u šumi činilo, šume imale su se omedjašiti, dočim čistine žirom i bukvicom zasaditi. Što se tiče kazna za šum,ske kvarove, to je u tom pogledu valjao vojnički zapt Dapače šumsko i lugarsko osoblje podpadalo je tjelesnoj kazni, ako je propustilo uhićeni kvar pravovremeno prijaviti. Prijavljeni šumski kvar .azpr^vijao se je kod satnije sumarnim postupkom, te je u slučaju, ako krivac nije priznao čin, dovoljan bio jedan svjedok, đa se krivnja dokaže. Neosnovani utoci proti odluci satnije nisu bili dozvoljeni pod prietnjom dvostruke kazne. Sto je Franconi u svrhu uzdržavanje šuma na Krasu izveo, to je banatski šumarski ravnatelj Christian pL Waldenfels uvesti imao godine 1779. u slavonskoj Krajini. Nu njegov rad imao je širju podlogu u zemaljsko-kulturnom pogledu, jer je nastajao, da šumsku kulturu svede u povoljan razmjer napram. napučenosti dotičnih satnija i napram razpoloživom tlu za oranice, livade i vinograde. Poimence držao je pred očima to načelo, da se iz šuma samo ono uživa, što je za obstanak pučanstva nuždno. Akoprem su u Krajini posije sedmogodišnjeg rata nastali povoljniji materijalni ođnošaji, to se sa najboljom voljom nije mogla u svih pukovrdjah Vivesti jedinstvena uprava, koja bi odgovarala bila sveukupnim narodno-gospodarstvenim potrebam Krajine, jer su se postojeće uredbe sad mienjale, sad nadopunile raznimi odredbami, koje su se svaki put izdale, kad je koji od bečke vlade odaslani Izaslanik proputovao Krajinu i njezinu iipravu pregledao. Tako vidimo, da je godine 1787. uprava u Krajini opet preustrojena, |