DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 37 <-- 37 --> PDF |
~ m ~ vitak zemaljske kulture na korist pojedinih državljana obečaje, ako se to6no i svestrano proveo bude. Kao što u svih do sad navedenih zakona, koji se tiču šumarstva, tako je i u ovom šumskom zakonu državna vlast priđržala vrhovni nadzor nad šumami. Posjednici šuma nemogu se izpod ovog vrhovnog nadzora oteti, jer državnoj upravi mora biti briga, da sva zemljišta dakle i šume najveći prihod davaju i da razmjer površina na šumah, oranicah i livadah onakav ostaje, kako najbolje odgovarao bude obćem blagostanju imenito pako, da šume nužđne potrebštine državljana pokrivaju, za koje se država postarati mora. Ako bi se šumsko gospodarenje prepustilo samovolji posebnika nestalo bi na brzo šuma, pa bi se usljed toga moglo u pogibelj staviti obće blagostanje. Akoprem posljedice nerazboritog gospodarenja i sječe šuma u prvom redu stignu posjednike šuma i njihove baštinike, to nije mogućnost izkljuceua, da nebi mogla usljed nestajanja šuma šteto vati ciela okohca .... i ciela pokrajina, jer se devastacijom šuma ne samo svakdanja potreba na drvih u pitanje stavlja, nego nastaju takodjer i razne elementarne nesgode, kako se je to na mnogih mjestih živo osjećalo. Osim toga imade kadkađ takovih pravnih odnošaja izmedju privatnog šumskog posjednika i susjednog pučanstva, da se ovi odnošaji nemogu razriešiti bez posredovanja državne vlasti. U koliko možemo zadovoljstvom konštatovati, da je ovim šumskim zakonom u šumarstva polučen veliki napredak, u toliko opet moramo požaliti, da je njegova provedba u našoj zemlji doskora zapela. Izprva, kad je šumski zakon uveden, proveo se je dođoše u njekojih djelovib naime, u koliko se tiče posrednog pomicanja šamarstva pogledom na ustrojstvo šumsko-gospodarskog učilišta i pogledom na obdržavanje državnih izpita za samostalno vodjenjenje šumskog gospodarenja, dočim su ine ustanove imenito one? koje se tiču nadzora nad šumskim gospodarstvom, ostale mrtvim slovom. Da šumski zakon nije proveden onako, kako bi to bio zahtjevao interes domaćeg šumarstva, razlog jest taj, što se nisu namjestili potrebiti strukovnjaci, koji bi uz pripomoć izvršujućih oblasti razvili bili svoju djelatnost u smislu načela toga zakona. Tek godine 1870. preuzeo je agende šumarstva kod kralj. zemaljske vlade posebno namješteni izvjestitelj, pa se je počelo misliti o tom, kako da se ustanove šumskog zakona u zemlji provesti imaju. Nu i ova provedba bila je jednostrana, buduć se je jedino na instituciju urbarijalnih imovnih obćina obratila tim veća pozornost. Segregacijom vlastelinskih šuma, koja je medju ostalim spominjuć dosta sporo napredovala, narasao je broj tih imovnih obćina sve to više, pa je nastala potreba, da se sbog valjanog gospodarenja postavi šumsko upravno i čuvarsko osoblje. Povodom tim takodjer su se ustrojila mjesta županijskih nadšumara, koji su imali zadaću, da nadziru gospodarenje u urbarijalnih imovnih šumah imenito, |