DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 31 <-- 31 --> PDF |
^*" .. ™-" ako se štirae stalnr.) u dobrom stanju uzdržavaju i kakovih nedoglednih posljedica biti može, ako se šume naprotiv sjeku bez reda ili ako se opustoše. U njem bo sadržano je i poučuo poredano skoro sve, što je za onda literatura šumske znanosti o šumskom gospodarenju poznavala. Ovaj kratki opis sadržaja toga šumskog redovnika svjedoči iiam, kako se je već u oeo doba osbiljno nastojalo o tom, da se šumsko gospodarenje što, bolje proraiće. NH žalibože slab je bio uspjeh od tih toli koristno zamišljenih ustanova´ jer se je jedno slabo pazilo, da budu strogo provedene, a drogo jer nije bilo organa, kojim bi se provedba povjerila bila. Akoprem su razni nemiri u zemlji bili glavnom zapriekom, da se ovimi ustanovimi nije polučio naumljeni cilj, to je tomu ipak mnogo kriva ta okolnost, da su se vlastela u obče protivila svim uredbam, koje su smjerale na promicanje kulturnih odnošaja, naziruć u svakoj takovoj odredbi njeku stegu njihove samovolje, koji su davanjem raznih polakšica svojim podanikom rabili lih u robstvene svrhe. Kad bje ustanovljeno posebno hrv.-slav. namjestnicko vieće, izadje godine 1773. dekret, kojim se je istomu dojavilo, da se imade privremeno urbarsko uredjenje od godine 1735. u Hrvatskoj zamieniti stalnim uredjenjem. U tu svrhu odlučila kraljica, da se sustavno i jednolično imade uvesti u Hrvatskoj ono urbarsko uredjenje, koje je postojalo u Ugarskoj. To uredjenje slabo je napredovalo. Prvo je načelno riešenje u tom pogledu odnosno prva kraljevska temeljna odluka, koja se je odnosila na uredjenje urbarskih odnošaja u Hrvatskoj, proglašena bijaše već godine 1780., a u njoj se govori o mjeri selišta, o uračunavanju njekih zemalja, kao što su to vinogradi, kolosjeci, grmlje i šume u selište, zatim 0 drvarenju u šumah vlastelinskih i blagodati razprodaje, sječe i đov^oza drva, napokon o uživanju paše. Godine 1786. izda kralj Josip .. poznati patent o raziporezovanju zem* Ijišta i 0 katastralnoj izmjeri svih šuma. Tom sgodom izmjerene bijahu takodjer površine šuma, te se je tim saznala važna podloga, koja čini glavni uslov za svako dalnje uredjenje šumskog gospodarenja naime, koliko imade Šuma i kako su u zemlji porazdieljene. Pošto se u očigled svega toga, što se je za uzčuvanje šuma i za promicanje šumarstva učinilo, nije opaziti mogao uspješni napredak, izdan bje godiee 1790. osobiti zakon, koji je sadržavao pooštrene ustavove imenito proti vlastnikom šuma. U članku 57. rečenog zakona naloženo, bje županijara, da svakoga, koji bi šumu pasao, stave pod tužbu i ako uztreba, da takovom nerazboritom gospodaru upravu nad šumom oduzmu i predadu u ruke sequestra. Kad je za Hrvatsku i Slavoniju izdan poznati temeljni državni zakon godine 1807. odlučiše zastupnici hrvatskog sabora, da obzirom na to, što prekomjerno haračenje šuma nije jenjalo, a šume sve to veću absolutnu vriednost zadobiše, valja obširnije propise o uzdržavanju šuma izdati. |