DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 30 <-- 30 --> PDF |
. ,-^ 30 — Ovo su iistanove rešenog zvonika, koje .. obuhvaćale pet paragrafa, kojim se je nastojalo već u drevno doba zaprie6iti zator šuma. Tečajem dalnjih stoljeća neopažamo, da bi pogledom na šumsko zako narstvo kakove promjene nastale. Tek OBda, kad je izmeđju zemaljske gospode, koja su Bađ Barođom Base- Ijeaim na njihovih imanjiii vršila tako rekuć siiverenska prava, a izmedju nji hovih podanika došlo do kobnih razmirica sbog toga, što su nepravedno razpi-, šivali daće, započeli su se izdavati razni zakoni i propisi, koji se ticahu šuma. Ovi nemiri, koji su se po cieloj Hrvatskoj i Slavoniji podigli, ponukaše kra ljicu Mariju Tereziju, da urbarske odnošaje potanje uredi. Tako bje mjeseca studenoga godine 1755. izdana znamenita odredba o olakšanja i uredjenja podaničkih odnošaja, te za Hrvatsku privremena urbarska regulacija. Ovom odredbom ustanovilo se je medju ostalim i to, da podložnikom pripada pravo Da ogrievDa i građjevna drva za vlastitu porabu^ zatim žirovina uz znatnu polakšicu u vlastelinskih šuma; nadalje bijaše zabranjena sječa predaja živog drveća, šibarja za plotove i liesa za obmće bez dozvole gospoštije uz kaznu tro dnevne ručne radnje ili uz strogu kaznu, koju je imalo ovršiti poglavarstvo poput težke krivnje. Pokraj toga zabranio se je ugon svinja u zagajene šume uz kaznu dvostruke pristojbe, koja je ustanovljena bila za žirovinu, napokon ugon koza u mlade šume. Za Slavoniju izdana bje pođpuna urbarska regulacija god. 1756., kojom se je točno ustanovila mjera selišta, podložnicke dužnosti i pravice u pogledu drva za gradju i ogriev, te za pašu i žirovinu. Ova odredba nije ništa drugo, nego ponovljeno izdanje naredbe, koju je Karlo VI. godine 1737- jur izdao, ali koja nikad u život stupila nije, jer se po vlasteli nije obdržavala. Tu se opaža, da su se u našoj zemlji razvila dva dosta različita urbarska sustava, jer su koli za Hrvatsku, toli za Slavoniju valjali posebni urbarski propisi- Jednim i drugim urbarom priznala odnosno utemeljila su se razna prava seljaka u šumah vlastelinskih, ali koja u pravnom smislu osjegurana nebijahu. U ovo doba nastao je u šumarskom zakonarstvu znatan preokret, buduć je na dnevni red stavljeno bilo riešenje pitanja o šumskih služnosti. Kako se u ovimi šumskimi služnosti šume obteretile, a i međjutim. potrebe pučanstva sve to veće bivale, opazilo se je doskora,´da se u,šumah.odviše sječe i harači« ~ Ovo propadanje šuma u zemlji poniakaše opet kraljicu Mariju Tereziju, da je godine 1769. izdala u hrvatskom jeziku u (kajkavštini) šumski redovnik^ kojim bje odredjeno, kako se imadu šume Čuvati odnosno sjeći i pomlađjivati. Taj šumski redovnik,- koji sadraaje 55, §§. spada medju najvažnije uredbe . razvoju šumskog zakonarstva, pošto je, imao svrhu, da vlastnike šuma poukom obodri na valjano gospodarenje i da upozori javnost, od kolike je vrieđnosti |