DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 3 <-- 3 --> PDF |
_ 3 _ Pozivajuć opetovano štovane družtveue .članove na složan zajednički radj, dovikujem jim ,na domaku stare godine: sretn a bil a nova^ godina! , Vatroslav Rački, kr, Tladni šum. povjerenik´^ Pabirci za šumarsku povjest hrvatsko-srbskih šuma. ´ Piše vlastel. šumarnik Mijo Radoše?i<ž. (Nastavak. Vidi Šum. 1. br. 12. od god. 1891.) 0´ drvarskom, orudjis; Budnć orndje na drvarstvo odnosno i napoviestšuma upliva, s toga ću sad o tom koju napomenuti. Uporaba sjekire i klina ..´ prastara skoro kod svih naroda, a ćuli smo^ da su ovo orudje već Egipćani^ Grci,´Eimljani i .drugi poznavali u isto doba, kad i željezo i nado, in kojeg.su sjekiru i klin proizvadjalL , Sjekira,rabila se je u pradavnim, te skoro do XVII. vieka po Isusu za obaranje stabala, akoprem je istodobno poznata bila ručna, popriečna i pcdužna pila. _ Sjekira bilo je od svakovrstnih oblika, ali reć bi, da su, narodi davali pi- lam za drvarstvo onaj oblik, koji je takodjer i za bojne svrbe prikladan bio. Kod hrvatsko-srbskog naroda nalazimo taj prelaz oblika pile u nadjaku još i danas iraenito u Slavoniji, a taj nadjak upravo je prikladan za bojnu svrhu, a osim toga za tamanjenje dračja, za izradbu sitnijeg drva i za presjecanje ogranaka, Slavoncu je nerazdruživi drug njegov nadjak. On je posve lagan, ima male ušice, a bridku oštricu, te je nasadjen na dugoj plosnatoj držalici. Ovu vrst sjekira možemo toga radi slavonskim orudjem nazvati. Sjekira hrvatska (kranjska) obreteua je po Italcih. u dobi, kad je uzduž jadranskog mora po Istri i Hrvatskoj odpocelo proizvadjanje gorivih drva za Italiju okog.lSOO. po Is., a to stoga, što joj racionalnijeg oblika neima za naše vrsti drva. Mu vrst sjekira, koje su do tri put težje od slavonskih s istom duljinom i razmjerno isto tako sa jakimi i dugimi ušicami, nije Slavonac i Srbin sve´do god. 1350. poznavao, a to bijaše dakle onih godina, kada su Hrvati iz Istre, Kranjske, i Hrvatske počeli u Slavoniji izradjivati hrastovinu. Bradv a je stara, a poznavaše ju tesari u najstarijoj dobi. Kratka ..-´ sadjena i dugim oštrilom sjeća nas na slične bojne sjekire. Nedvojbeno je dakle, da je i bradva kod nas prastara. Bradvil j je za tesanje najracionalniji, a uporaba istog jest hrvatski specialitet Eabio se je poslie hrvatske sjekire,,a najstariji, bradvilji kovani su u XV. vieku. U Slavoniju i Srbiju donieli su Hrvati prvi bradvilj oko god. 1850., kad je naime proizvadjanje hrastovih podvaljaka započelo. ´ |