DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 29 <-- 29 --> PDF |
~ 29 - nahio šumarenje, a povrh toga da osjegura šunii. izdašnu zaštitu miprara navalam i štetaiiL Akoprem je Izvršujoća vlast u šumskom gospodarstvu prije povod našla, da i´.abraiiom ili prohibituim načinom poHreduje, nego u dragih granah narodnog gospodarsts´a, to se podpuui uspjeh u šumarstva ipak iiernože očekivati lih od državnog uticaja i od zakonodavne uredbe, nego se za promicanje šumarstva i njegovog dohodka takodjer iziskuje vlastita marljivost i briga^ a prije svega izkustvo i naobraženost šumskog posjednika i šumsko upravnog osoblja. U koliko je zakonodavna vlast u starije i novije doba po ovih do sada razpravljenih temeljnih načelili razvijala svoju djelatnost, prikazati će nam dalnja ra´dožba pojedinih zakona, koji se tiču šumarstva u zemlji. liazpravljanje pojedinih zakona povesti će se naposeb za gradjansko podrurje Hrvatske i Slavonije, a posebice za bivšu vojnu Krajinu, buduć se je u jednom i drugom dielu naše zemlje šumsko zakonarstvo samostalno razvilo, te što u tom razvoju bitnih razlika nalazimo. Za Hrvatsku i Slavoniju izdan bje prvi zakonik godine 1814. tako zvani Tripartitum. U Ovom zakoniku nalazimo medju ostalim takodjer takove ustanove, kojim se propisuje kako treba čuvati šume od pustošenja odnosno, kojim se zabranjuje sječa drva i uporaba paše u tudjoj šumi. Imenito ustanovljuje se u .. dieUi pod člankom 33, kako se imade postupati kod pljenitbe biaga, koje se u neovlaštenoj paši zateče zatim, kako se procieniti ima nanesena šteta i napokon kakova je kazna.^ kad se kradomice ili očito zlotvorom rukom šuma sječe ili kakovo stablo obara. Glede pljenitbe blaga bje određjeno u slučaju, ako bi koji plemenitaš ili seljak zaplienio konje, volove, ovce, svinje ili drugo stado i blago sa usjeva, livada ili sjenokoša ili šuma žirovnih, u koje je zabranjeno ulaziti radi učinjene štete bud pašom, bud gaženjem, a vlastnik ovoga blaga prkosiv ne bi htjeo da ih izkupi, da oštećenik upitno blago nesmije najdulje od tri dana kod sebe zadržati. — Poslie ova tri dana imao je to blago dati ili povjeriti na čuvanje svojemu županu ili podžupanu; a ako bi ovaj odsutan bio kojemu plemenitaškom sudcu (razumije se samo po sebi onomu, koji je odredjen, da pazi na napredak onih uvjeta, u kojima se nalazi oštećeno zemljište), jer će inače za svaki dan poslie ovoga ustanovljenoga roka biti kažnjen i to ne samo onaj, koji je blago za tvorio odnosno zaplienio. nego i onaj, koji je štetu počinio sa tri zlatne marke, sa dvie marke za sud, a sa trećom da dade ruku protivniku i da ga namiri. Ucienjena šteta pako imala se je posije savjestnog izpitanja procieniti na mjestu kvara od sudca i građjanskih pravnika onoga mjesta, na čijem je zemljištu šteta učinjena. Stranci bo nisu dužni platiti globu, nego samo količinu štete. Ako je pako naseljenik u šumskoj šteti uhvaćen bio, onda je ne samo iz gubio sve. što je uz sebe imao, nego se je imao povrh toga progoniti u svojem zavičaju sbog nasilja. |