DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 28 <-- 28 --> PDF |
^ 88 - ima ne samo m sađanjl naraštaj, nego i ^. njegovo potomstvo, i đaireba sbog javnog blagostanja što atrožije nadzirati, kako se u šumah gospodari, ´ . i ovo nadziranje šumskog gospodarenja, kojim se je nastojalo ogramati privatno pravo na .... posjed, koliko god bilo osnovano na ražlodb shođnosti i na radorih nnžđe, te kolike god ono služilo n prilog m Sto bolje osjeguranje obstanka šuma, ipak se je moralo upriliSti tako, da bude odgovaralo inim prffikam šumarenja imenito tehnici šumskog sadjenja i nporabe šuma. Da možemo upoznati ove prilike, koje nam se u šumskom zakonarstvu prikazuju, netrebamo iztaknuti obilježja privatno gospodarstvene naravi^ naime, da šumarstvo napram ratarstvu manji nečistiji, ali zato veći cisti prihod ođ jutra obeSaje ili tu okolnost, da je promet sa šumskimi proizvodi dosta tegotan i naprilican, nego je dovoljno, da navedemo njeke osebujnosti obćenite važnosti, kojimi se odlikuje svako šumarenje. Ponajprije u .. pada, da je rast šumskih biljka spor, koja se okolnost još bolje iztiče, ako spomenemo, da se glavnica u šumu kroz mnogo godina ulagati mora, dok se od nje očekivati može ikakav racionalni đohohak i da se obzirom na to, što se šumska glavnica lakše načeti može, svakako poželjeti ffiora/da šume budu u rukuh konservativnog posjednika; nadalje, da u šumarenju narav kao takova znatni upliv ima, sbog česa je dioba radnje od manje produktivne važnosti za to, što šumarenje više extensivniffi, a manje reskantnim čini. . tomu dolazi još i to, da se za uzgoj šumskih biljka u obće lakše naći može prikladna tla, nego za ostale kulturne biljke i da imade takovih vrsti tla, koje najveću privatno gospodarsku rentu samo onda dati može, ako se pošumi (absolutno šumsko tlo) u kojem slučaju se privatno gospodarsko i narodno gospodarstveno stanovište, ujedinjuje; napokon da šumarenje zahtjeva obsežne površine. Zakonodavna vlast morala je prema naveđenimi načeli svoj rad upriličiti već s toga razloga, da se proti nadzoru šumskog gospodarenja i inimi propisi za promicanje šumske kulture neprovocira odviše veliki ođpor u javnosti sa gledišta slobodnog uživanja koristi, jer bi mogao takav ođpor u pitanje staviti svaki uspjeh zako33skih ustanova, kojimi se namjerava podići šumarstvo, kako se je to u starije doba jur dovoljno izkusilo. Obćenito stanovište, koje je zakonodavna vlast odnosno uprava napram šumarstvu zauzela, svadja se usljed toga na to: da se s hođnimi propisi stegne takovo šumarenje odnosno, da se zabrani svako nerazborito šumarenje u šumah, usljed kojega bi mogla nastati pogibelj ili šteta gradjanskoj zajednici´i da se nastoji sve one zaprieke i od davnine uvriežene nepodobštine, koje napredku šumske kulture smetaju, odstraniti u toliko, da bude svakomu šumaru prilika pružena, da gospodarskom radinošću uspješne kulturne odnošaje i valjane dohodke u šumah zasnovati uzmogne. Prema tomu je svrha novijeg šumskog zakonarstva ta, da stvori pravni i kulturni red u šumah, te da sbog promicanja državnih interesa uvede racio |