DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 26 <-- 26 --> PDF |
u starije doba vršio se je vrhovni nadzor na taj način, đa se je .....skimi ustanovami i inimi propisi zabranilo samo sve ono činiti, što bi po uz^ državanje i gojenje šuma štetno biti moglo, be^ đa se je mislilo, kako će se ti propisi provesti ili njihova provedba nadzirati. ^ U ovom nastojanju o uzdržavanju i gojenju šuma nije se državna vlast zadovoljila samo tim, đa je zabranila ....... i nerazborito izrabljivanje šuma, ne^o je i dalje išla, pa je u svrhu, da čim bolje osjegura potrajnost šumskog doliodka, izdala razne šumsko-gospodarstvene upute, koje se ticahu koli pojedinih slučajeva, toli obćih pravila o tehničkoj provedbi gospodarskih poslova u šumi. Tako nalazimo već u najstarijih šumskih ređovnicih razne propise, kojim se određjuje, kako se ima obđržavati sječni red, koja se obhodnja usvojiti ima, u koje se vrieme sječi smije, koje orudje pri sječi i izradbi drva rabiti valja, kako postupati treba, Vad se panjevi i stabla krče, te sličnih takovih gospodarskih uputa. Premda je n dotičnih zakonih vrlo strogih ustanova bilo, to se ipak nije razvila ona djelatnost, koja je nuždna bila za postignuće bar većeg uspjeha u promicanju šumskih prilika. Šumski redovnici sadržavali su opet suvišne i preobsežne propise, koji su dopirali do najsitnijih uputa o šumsko-gospođarstvenib pravilah i koji se u više slučajeva nisu mogli provesti. Usuprot tomu nesmijemo način, kojim se je u starije doba mislila postići svrha vrhovnog nadzora nad šumami, tako strogo odsuditi, ako uvažimo, da je šumarska revnost _ na vrlo primitivnom stanovištu bila i da nije na čelu šumarske uprave bilo naobraženih šumara, nego su šumskom upravom rukovodili kameraliste, koji su imali glavnu zadaću, đa zastupajuć merkantilni pravac u gospodarskoj politici, očuvaju upliv države u svih granah narodnog gospodarstva, p Da se je šumsrstvo tom prilikom umalovažilo odnosno zanemarilo, pa nije bilo vrelo za državne dohodke, netreba podvojiti. Svakako priznati moramo, da je smjer i sadržaj odnosnih propisa posvema odgovarao tada vladajućiml nazorima o šumskom gospodarenju i narovoslovnim stečevinam te dobe, te da bi jamačno obuhvaćao sasvim druge ustanove, đa se je za ODO doba znalo, da će se za drvo pronaći surogat u kamenom ugljenu ili da će se tečajem vremena izgraditi takova prometna sredstva, koja će danas sutra kadra biti izjednačiti razlike u pogledu drvne zalihe, koja se je u pojedinih krajevih sbog nepristupnosti nagomilala. Starijem šumskom zakonarstvu dakle nemožemo mnogo prigovoriti već s toga razloga ne, što je ipak bolje bilo, da se je u ovakovimi okolnosti državna vJast pobrinula za uzdržavanje šuma, bilo to ma kako još nesavršeno, nego da je posve s oka smetnula tu pomnju, te nehajno gledala, kako se šume bezobzirce sieku, buduć se kobne posljedice takovog propuštaja nedadu više s lahke ruke popraviti, |