DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 25     <-- 25 -->        PDF

.^- 25 --^-.


svesrrana korist i znaiTienitost Suma. Nije medjatjm proteklo puno vremena, te
se le osječalo, đa Sumft sbog ljudskog´ nehajstva sve to više ponestaje i đa će
javno blagostanje trpiti, ako se neosjegura potrajna potreba na drvih za dalnju
budućnost.


Ta nedaća Jmruirstva imenito zabrinutost sbog sestaSice drva i da će
sboR toi>a ifita vrlo poskupiti, ponukala je na^e državnike, da sbodnin)! uredbnmi
zapriece, da se nepobaraju šume, iz kojih niču svi uvjeti kulture odnosno.
koje su korjen narodnoga života i blagostanja.


U iiovili uredba, koje su smjerale na to, da se š\ime od zatora občuvaju,
nalazimo začetak i^uniskog zakonar.stva.


Ako promotrirao šumsko zakonarstvo n raznih razđobjih, naći ćemo dosta
velikih ......... Ove promjene prikazuju nam se u prvom redu u načinu, kako
je zakonodavna vlast shvaćala svoje stanovište, koje je imala zauzeti oapram
šumarstvu, u drusrom redu u intb historickih pojavih, koji su u državnom
sustavu pokrenuli bili zamašna preustrojstva pogledom, na narodno-^ospodarstvene
i upravne odnošaje, U svako doba pofam. od najstarijeg pa do najnovijeg
zakona stajalo je šumsko zakonarstva na tom stanovištu, đa je đržavua
vlast preuzela u svoje ruke vrhovni nadzor nad sumarni, buduć je samo u tom
načinu nazrievala valjanu podloga, na tem.elju koje će uspješna provedba dotičnih
propisa osjeg´urana biti.


To pravo nndzora imalo. je, kao Sto i svako dnif^o pravo, svoje granice,
ali ipak bje vazda prilagođjeno koiturnorn stanju i vladajućimi narođno-gospođarstvenimi
potrebami,


U nas, gdje je razsipnost u potrošku s drvom postigla bila svoj najveći
vrhunac i gdje sn kulturni i narodno-gospodarstveni odnošaji usljeđ postojećeg
podaničkog i feudalnog suataN-a zamršeni i u svojem razvitku zaostali bili, moralo
se je područje ovoga vrhovnoga nadzora tečajem minulih stoljeća na šire
granice protegnuti.


Ako posmatramo, kako se je taj vrhovni nadzor u obće vršio, to ćemo
se uvjeriti, đa je u tom pogledu državna vlast postupala ili negativno t. i. da
je zabranila krčenje i haranje šuma ili da se je u poaitivnom pravcu skrbila,
da se u šumah valjano i razborito gospodari ili napokon, da je nadzor vršila
u tu svrJm, da si osjegura ..... fiskalne probitke iz šuma, kao n. pr. da imade
prvenstvo kupovati drva, koja treba za mornaricu, za ruđokopja i t. d., koji su
se probitci poznavali pod imenom šumski regali.


Tko razvoj šumskog zakonarstva s ovoga gledišta posmatra, opaziti će,
da je u gradjanskom području Hrvatske i Slavonije negativni nadzor prije
prcdrOj nego ii pozitivni, buduć je tamo veleposjed uživao razne polakšice. dapače
imao je viši nadzor nad šumami, docim je to u bivšoj vojnoj Krajini drugačije
bivalo, jer se je ovdje ponajpače pozitivni nadzor vršio, pošto je d.ižava
bila neograničenim vlastnikom svih šuma.


Način, kojim je državna vlast nastojala oživotvoriti vrhovni nadzor nad
sumarni, bio je u starije doba drugi, a u novije doba drugi.