DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 22 <-- 22 --> PDF |
^^^- 22 — ... napredak stupao je postepeno i prema okolnostim primjereno, te je i staiDie trgovine u području zagrebačke i rnodriiško-riežke žiipaniie ipak u toliko na bo\ie okreiralo, da´nelraa inozemca-, koji bi hrvatskog- 1.."0... ili na^eg radnika od posla izlisp^uti rr.ogao. Da je jos koji decenij željeznica Karlovac..... kasnije izgradjena bila, sva je prilika, da bi i t.r:>ovina hrastovom robom posve u hrvatskih rukuh ostala. Ali od god. 1873. bijaše đra^arvije, jer irnućtvenog napredka neima u naših krajevih, kao nto ga je bilo do ?:o(s- 1S73, te se od tada utiskuju svakovrstnl inozemni trgovci, tjerajuć posao u velike tlačeć zaslugu, izradbu, izvoz i ciene ^uir.ovlastniku. S toga podpuriim pravom možemo kazati, da je za naš trgovački svlet bila do god. 1873. zlatna doba. Spojenjem riecke željeznice s morem spojene su i karpatske sum,e sa mekim drvom, a to je potisnulo i hrvatske šume, te trgovačke poslove, a istodobno olahkoćena je odprema drva i veletrg´ovcem. od Osieka na B,iekuinaBec ili Budapeštu u inozemstvo. Odkađ je iz Sv. Petra đo^´idjena željeznica na Eieku i god. 1876. kroz Istru na Polu, nastalo je jos veće potiskivanje h kranjskih šuma, a za vrieme okupacije izgradjena željeznica 1878. Sarajft´Vo. Brod i Dalj, te osim toga danas već gotova krajiška željeznica, omogućila je najvećim kapitalistom, da mogu na udoban način tr/iti s nasimi šumskimi proizvodi, ma bili ti kapitalisti iz najdaljih krajeva Englezke, Njemačke i t. d. Taj prerani import tudjinaca zakrci put ..^-... trgovcem do blagostanja i mi zato možemo zaista reći, da makar se još toliko šuma sjeklo i unovcivalo, koliko danas, naša domovina poslie god. 1873. u drvarskoj trgovini pada, a ne raste, te će, ako se sredstva proti tom.u nenadju, sve više materijalno padati. Po prilici do god. 1873. imala je naša šum.ska uprava uredbu, da se na ..... hrpe šume prodavaju i to primjereno postepenom razvii,ku naših trgovca, a tim bje omogućen pristup velikom broju naših trgovaca. "Konkurencija bila je živahna, i svim je bilo dobro. Od te dobe pako nastadoše prodaje u velike, a krive su i mnoge prerano građjene željeznice, da se domaći trgovac za te poslove snaći mogao nije i tako je njih mnogo pj^dati pofelo. Trgovafka naobrazba za svjetsku veletrgovinu aebijaše još takva, da se domaći trgovci mogoše s družiti onako, kako je to sluGa,j kod Sociote d. Im. de chen u Barcu i t. d. Sve ove pridošle trgova(YKe tvrdke skoro su sama velika družtva, pa kako da se naš domaći trgovac u toj borbi spasi, kad ga refactije i druge sitnice u toliko ubijaju, da napredovati nemože. Upravo se mora snebivati, kad se pomisli, kako može način prodaje šuma trgovinu promieniti. Tako n. pr, do god. 1875./6. dok nebijaSe prodaje šuma investicionalne zaklade u velike, proizvadjalo se je polovicu fraiicuzkih duga ponajviše u Slavoniji i Madjarskoj, a od te dobe osobito poslio G:od. 1878./80 rasla je proizvodnja dnga u Slavoniji osobito do god. 1S88.. te je skoro 0\8 mil. franc, duga od sve ukupne kolikoće proizedeno. Čim je nastala veleprodaia . Bosni, dakle poslie god. 1888. odpoće u Slavoniji, a osobito po iMadjarskoj ta prcjzvodnja tako padati, da je kod nas već g. l889,/90. tokar o´2—O-a´duga mil. |