DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— u — h te dobe .... u istinu još liepih bukvika oko Kamenjaka, JeleDJaka, Kastva, po MoBte Maggiore i u oUe po whu Velebita i Kapeli a pojasu od kojih pet kilometara na strani mora ležećoj ali po Primorju i Istri imademo dapače još ostanaka od hrastika, koji se čuvaju 2a austrijsku mornaricu, te za rebra i za sitniju gradja rabe, premda je iz Istre g. 1150. neizmjerno mnogo hrastovih pilota za Mletke izvezeno, Schadelloock veli, da je slična hrastova gradja još do g, 1830. iz Livorna u Englezku putovala, odkud slieđi, daje i Italija svoju potreba podmiriti mogla. Medjutim istina je, da je iz Danciga, Memela itd. iz njemačkih hrastovih šuma sve do god. 1779. hrastova duga za Francezku i Englezku a ne iz hrvatskih šuma dolazila, a to tim prije, jer je Francezka i Italija iz svojih šuma svoje potreee sve do god. 1840. kestenovimi i hrastovim! dugami podmirivala. Sveza ceste sa Senjom i ona na Bakarae, a osobito cesta Lujzinska od Karlovca na Bakar i Eieku (sagrađjena g. 1803.) probudi obćenitu pozornost trgovaca na hrvatske duge pokupske i na one iz okolice Bihača. Do te dobe bijaše trgovina u Bakru i Rieci mrtva, premda je ovdje bilo trgovaca već u dobi IX. do XIIL vieka. Hrastova trgovina započela je iz hrvatskih šuma g. 1820. u Bakru, kako to tvrdi J. Polić, a Schadelloock dokazuje, da je riečki trgovac AdamiiS godine 1826. započeo s izvozom duga iz Karlovca u Marsigliu. Imati će oba pravo, nu tih godina tek je izvoz duge započeo uz uplatu maltarine, pa su trgovci i njihovi računi imali dokazati, kud jim izvoz do mora najbolji probitak daje. Oni sbilja pronadjoše, da im je izvoz po Joseiinskoj cesti najpovoljniji, a što Magdić za grad Senj tvrdi, đa je zlatna doba za ovaj grad trgovinom započela od god. 1824.—1826., to je zaista nepobitno. Zna se, da je hrastova duga krenula iz Karlovca god. 1824. u Senj, a samo ponješto izvažala se je u Bakar i Rieku. U Kraljevici ili u Bagu nije je bilo. Sva hrastova duga odpremala se je na Marsigliu, u Bordeaux i Cette a najviše u Španiju, dočim u Italiju ih u druge krajeve nije se odpremala, kao što danas biva. Ta količina duge iznašala je tada- 10 milijuna komada na godinu, a pa: „Raporto della camera đi sommercio đi Fiume ... 1852.^ od toga je samo četiri miijuna na Senj, a ostatak na Bakar i Rieku dohadjalo. ^´ Od kako su gore rečene primorske ceste sagrađjene, proraaknula se je i komunikacija na sve strane po šumskih putevih, a bilo je cesta ...... Černomlju i Metljiki, a isto tako i iz Kariovca naproti Bihaču. Oko Karlovca zapadno po provincijalu, te sjevero-zapadno uz Pokupje ...... Čermolju, Metljiki i južno ...... BihaČu bje trgovina hrastovinom u velike otvorena,´dakle god. 1820. Ta .govina evala je sve do godine 1871., dokse nije sagradila že- Ijezniea iz Budimpešte preko Teienya, Pragerhofa i Trsta, a to bje oko g. 1845. Godine 1861. izgradjena je željeznica Sisak, Zidanimost i Trst.. Poznato nam je, da je u madjarskih šumah radio trg. V, Turković h Karlovca, te franc dugu izvažao preko Tetheoja u Trst, Osim toga poznato je, da je do g 1845! u istinu već oko Kariovca pomanjkavalo hrastika, ali jih do g. 186I.´´iztočno |