DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 12 — i Latinci sve to slabiji, đoHin su se Hrvati i MletSam ste to većma jaSati po čeli. . mi Basta razdor imeđju Hrvata 1 Mletcana, koji ponajviše sbog pomanjkanja šume sve više na naše obale navaljivaše. Od IV. do ... vieka izsječene su sve šume i po drugi put, koje su Rimljani pod svajirai carevi u L do IV. vieka zasijali bili po svih naših otocih. Mletački trgovci izradjivaše šume, te je i naših domaćih drvara bilo, koji su. to isto činili. ^ ...... li na um, da je Hrvatska za dobe svojih vlastitih kraljeva t. j . od god. 900.—1102. fizično najmoćnija bila i da je tek iza toga zadobio Primorac svoje samostalno trgovačko umovanje, onda ćemo lako pojmiti, da je on već tada Mletčanu naputke mogao dati o izrađjivanju drva i t d. U ono doba bili su svi prema Italiji okrenuti otoci izsječeni, a isto tako i obale od Bakra, .... i Labina; nadalje oni otoci, koji su pristupniji bili; nu ne dalje od 30 kilometara od mora^ dočim oko Senja, Cirkvenice, Karlobaga i t. i: dopirale su šume još i do obala, jer za gorivo nisu trebale, a za jedrenjake za veću gradju samo su se prebirale. Od ... do polovice XV. vieka već se je hrvatski trgovac umješao međju talijanske. Naši se primorski gradovi počeše dizati, a i talijanski drvar žestoko se je počeo s našim boriti. U toj dobi je u Primorju dohodak od drva u velike poskočio, a to vidimo ođtpd, što su Mletčani g. 1309, u Senja imali svoga konsula, te su i trgovačke statute ovdje osnovali. U ovoj periodi odmakoše se šume kod Senja, Cirkvenice i Karlobaga u pojasu od 20 kilometara od obala, drugdje već i na 35 kilometara od mora. Od XV. do XVnL vieka diže se drvarska trgovina uzprkos toga, da su od polovice XV. vieka do 1790. god. uznemirivali turski ratovi i šumsku trgovinu; nu drvo za gorivo i za ugalj ipak se je u Mletke u velike izvažalo, jer su i staklarstvo, lončarstvo, porculan i sadra ovdje postali svjetskom potrebom od god. 1383.—1757., dakle kao u pređjašnjoj periodi. Te dobe odmakoše se oko Senja, Cirkvenice, Karlobaga i dalje šume takođjer na 35 kilometara i sada bijaše nemoguće drva izvažati bez putova, ma gdje bilo uzduž našeg jadranskog mora. U to doba nasta u trgovačkom svietu osobita borba za cestogradnje, ali te dobe već je trgovina pođpuno u rukuh hrv. trgovaca i radnika bila. Talijanski trgovci, povrativ se u svoj dom-, bili su .... prekupci, a naši hrvatski trgovci iz primorskih gradova upravljaše trg. poslom samosvojno, te je hrv. drvarski radnik pobjedio posve talijanskog radnika. Ovaj se povrati u Italiju ili se lati drugog posla. Ugljenari iz Hreljina i t d. dodjoše na svjetski glas, a tako i tesači i podažari iz Kastvaza bordonale, grede, murale, šubije" i vesla jer je u toj dobi Mletačka postala bogata, te je silu toga nabavljati imala. Te šumske proizvode promitala je po svojih tada najuvaženijih šumskih trgovciL Neprestani ratovi povisiše potrebe te vrsti gradje, a Smičiklas kaže, da je u razdoblju god, 1526.-1606. bilo na Rieci,Bakru i Senju trgovačkih fili |