DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 11 <-- 11 --> PDF |
~ u -^ .. I. II. III i IV. vieku po Is. kkrčiše rimski heloti sve tlo, koje je bilo prikladno za ratarstvo i pristupnije k Italiji, a to se Je činilo osobito po dalmatinskih i liburskih otocih, te \iz obale Istre, pa povrh starih rimskih gradova Salone, Narone i t d,, dakle uz najstarije rimske naselbine. Ilirski i keltski narodi nisu ovud imali onih potreba na drvu, kao Rimljani, jer bijahu ponajviše pastiri. Za carstva rimskog u L i II. vieku po Is. moralo je biti po Dalmaciji, Liburniji i Istri mnogo krčevina, a po gotovo po onih otocih, koji licem u Italiju glede= U Posavju, Pokupju, Pođravju i Pođunavju, kako je to već kod nabrajanja vrsti drveća ......, zatekoše Rimljani same Čiste oranice, na kojih danas ni traga hrastikom neima, a kako su ovdje iza Skita i Sarniata oranice već jalove postajale, to je neplodnost uz tadanji sistem gospodarstva i na krčevinah, koje su još i Rimljani izkrčili po otocih i kopnu Istre, Liburnije i Dalmacije, na brzo nastupila. .. kao što su Rimljani za svojih careva najviše drva u I. do IV. vieku po Isusu trošili, tako su se opet pobrinuli da jalove i iztrošene oranice umjetno pošume žirom, a odtud nastadoše liepi hrastići u onih predjelih. Nepristupnije otoke kao Rab, Hvar i druge, a tako i obale od Senja do Rieke, te u zaledju tih obala nisu Rimljani još dirali, za to se tud i nalaze svagdje tragovi bivših prašuma od jele, omorike i bukve u vrieme đošašća Hrvata. Hrvati dakle došav iza VL vieka zatekli ,su ogromne šume od svih današnjih vrsti drveća, a Rimljani mogli su doživjeti sve umjetno zasadjene hrastove šume, te sn jih prije dolazka Hrvata ponješto izrabljivali za svoje brodarske´ gradnje. Od II. vieka prije Is. do VL vieka po Isusu ako je rimski publican i drvarski trgovac bitisao, onda bi se govoriti moglo o rimskoj drvarskoj trgovini po Istri, Dalmaciji i Hrvatskoj ; nu reć bi da su ti publicani sve drugo nabavljali za rimsku državu samo ne drva, jer veću brodarsku gradnju valjda su vojnici sami dopremali, a mjestne potrebe na drvu nisu trebale posebne drvarske trgovce, jer su šume u tu svrhu bile u blizini gorovitih predjela. S toga i neima traga, da bi se Rimljani kod nas bavili kao, posebni drvarski trgovci. Poslie VL do IX. vieka po Isusu poznato je, da su se Italci već u mnogih predjelih sa. šikarjem poslužiti morali, a osobito je po obalah izmedju Pole, Aquileje i Ravene mnogo drva već od prije potrošeno bilo, jer Ravena je dapače glavna luka za rimsku mornaricu bila. Ako dopustimo, da su n tom razdobjn Hrvati stajali u njekoj ovisnosti od- bizantinskog cara, ipak se drvarski trošak za izvoz drva nesporainje, dočim sve drugo nabraja naš povj.estničar Smičiklas, imenito i raznu trgovinu napram Carigradu. Ili su u ono vrieme Hrvati morali dopustiti izvoz drva iz svojih šuma ili sti to bez obzira na budućnost dobrovoljno dopuštali, nu o kakovoj šumskoj trgovi 0 i neima ni traga. U IX. vieku dolaze Mletčani u dodir s Hrvati, Jer se oteše od rimskoga carstva. Poslie razdora izmedju grčke i rimske crkve god. 857. postaH su Grci |