DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 11     <-- 11 -->        PDF

~ u -^
.. I. II. III i IV. vieku po Is. kkrčiše rimski heloti sve tlo, koje je
bilo prikladno za ratarstvo i pristupnije k Italiji, a to se Je činilo osobito po
dalmatinskih i liburskih otocih, te \iz obale Istre, pa povrh starih rimskih
gradova Salone, Narone i t d,, dakle uz najstarije rimske naselbine.


Ilirski i keltski narodi nisu ovud imali onih potreba na drvu, kao Rimljani,
jer bijahu ponajviše pastiri. Za carstva rimskog u L i II. vieku po Is.
moralo je biti po Dalmaciji, Liburniji i Istri mnogo krčevina, a po gotovo po
onih otocih, koji licem u Italiju glede=


U Posavju, Pokupju, Pođravju i Pođunavju, kako je to već kod nabrajanja
vrsti drveća ......, zatekoše Rimljani same Čiste oranice, na kojih danas ni
traga hrastikom neima, a kako su ovdje iza Skita i Sarniata oranice već jalove
postajale, to je neplodnost uz tadanji sistem gospodarstva i na krčevinah,
koje su još i Rimljani izkrčili po otocih i kopnu Istre, Liburnije i Dalmacije,
na brzo nastupila. .. kao što su Rimljani za svojih careva najviše drva u I.
do IV. vieku po Isusu trošili, tako su se opet pobrinuli da jalove i iztrošene oranice
umjetno pošume žirom, a odtud nastadoše liepi hrastići u onih predjelih.


Nepristupnije otoke kao Rab, Hvar i druge, a tako i obale od Senja do
Rieke, te u zaledju tih obala nisu Rimljani još dirali, za to se tud i nalaze
svagdje tragovi bivših prašuma od jele, omorike i bukve u vrieme đošašća Hrvata.
Hrvati dakle došav iza VL vieka zatekli ,su ogromne šume od svih današnjih
vrsti drveća, a Rimljani mogli su doživjeti sve umjetno zasadjene hrastove
šume, te sn jih prije dolazka Hrvata ponješto izrabljivali za svoje brodarske´
gradnje.


Od II. vieka prije Is. do VL vieka po Isusu ako je rimski publican i drvarski
trgovac bitisao, onda bi se govoriti moglo o rimskoj drvarskoj trgovini
po Istri, Dalmaciji i Hrvatskoj ; nu reć bi da su ti publicani sve drugo nabavljali
za rimsku državu samo ne drva, jer veću brodarsku gradnju valjda su vojnici
sami dopremali, a mjestne potrebe na drvu nisu trebale posebne drvarske
trgovce, jer su šume u tu svrhu bile u blizini gorovitih predjela. S toga i neima
traga, da bi se Rimljani kod nas bavili kao, posebni drvarski trgovci.


Poslie VL do IX. vieka po Isusu poznato je, da su se Italci već u mnogih
predjelih sa. šikarjem poslužiti morali, a osobito je po obalah izmedju Pole,
Aquileje i Ravene mnogo drva već od prije potrošeno bilo, jer Ravena je dapače
glavna luka za rimsku mornaricu bila.


Ako dopustimo, da su n tom razdobjn Hrvati stajali u njekoj ovisnosti
od- bizantinskog cara, ipak se drvarski trošak za izvoz drva nesporainje, dočim
sve drugo nabraja naš povj.estničar Smičiklas, imenito i raznu trgovinu napram
Carigradu.


Ili su u ono vrieme Hrvati morali dopustiti izvoz drva iz svojih šuma ili
sti to bez obzira na budućnost dobrovoljno dopuštali, nu o kakovoj šumskoj
trgovi 0 i neima ni traga.


U IX. vieku dolaze Mletčani u dodir s Hrvati, Jer se oteše od rimskoga
carstva. Poslie razdora izmedju grčke i rimske crkve god. 857. postaH su Grci