DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 10 <-- 10 --> PDF |
^ 10 — Talijanski ......, obrtnik i trgovac je mnogo stariji od našeg a Mm. Ijani mtrpaše onamo i svjetskog blaga. Svi uvjeti govore, da je Talijan prvi u naše iiike dobrodio, tražeći drvo, a sobom donio je novca, da kupi što treba i da radnike uvježba u biranju onakovog drveta po šumi, kakovo im je najbolje za stanovitu potreba bilo. Iz povjesti Magđića i h onog. što rekosmo kod uporabe drva, moženao zaključiti, da je talijanska potreba na drvu tek u ... vieku započela u većoj kolikoći, a razne manje porabe od izvanrednih dimenzija obstajale su i u vrieiiie došašća naših djedova, a prije toga j uz naše jadranske obale. Prava dakle drvarska trgovina odpočela je u našem Primorju uzduž morskih obala poslie XIIL vieka, a te dobe mirovale su šume hrvatske i srbske u nutrinji zemlje i ne sluteć, da će igda putovati u Prancezku ili u Alžir. Sva je prilika, a to vidimo kod Senjana, da su Hrvati upravo Talijane u svoje primorske gradove mamili, i to ponajpače sbog drvarske trgovine, koja je pridigla naše Primorce, te iz koljeba pastirskih, ribarskih i seoca, digoše se palače i liepi gradovi. Drvarska trgovina bila je dakle u prvobitno doba podpuno u rukuh talijanskih, a od ovih se mnogi đoseliše medju naš narod, te za stalno su još mnogi Rimljani kod nas ostali, a to nam svjedoče mnoga stara imena talijanska u primorskih građovih, pa i prastari šumski trgovci i radnici talijanski To se takodjer i u povjesti Smičiklasa spominje. Naš Primorac bistra oka i uma odpočeo je uz Talijane na brzo trgovati i šumu izradjivati, i dok nije talijanskim novcem ojačao, dotle je morao Talijane trpiti a ojačao je svakako već u XIIL do XV. vieka, dakle u dobi, u kojoj je za jedan dan hoda nzduž morske obale mogao drva k moru privesti. Do te dobe bijaše i Talijanu poćuđno izradbom u vlastitoj upravi po primorskih šumah raditi, a čim je u šumah ođaljenijih radi posla i noćiti morao nebijaše mu ni šumska tmnina ugodna. S toga možemo uztvrditi, da je uzduž svih jadranskih obala skoro istodobno i na jednako širokih pruga šuma sječena. Ta i položaji naprama moru su pojednaki, a prevoz drva naprama Italiji je istih cieoa. Jedinu razliku u toin činiše šume, ležeće na zapadnih obalah Italije, te one na obalah otoka Krka, Paga i t đ., gdje još i dan danas veliki vjetrovi plovitbi smetaju i to u toliko, što su šume od prvo navedene obale prije, a od potonjih kasnije do uporabe došie; nu ni za to nebijaše sto godina potrebito. Nakon tog razlaganja možemo drvarsku trgovinu svesti na sliedeće: Već u I. i II vieku po Isusu imali su Rimljani razlog podložiti si Istriju, Liburniju i Dalmaciju sbog velike potrebe na smrekovoj i jelovoj gradji za brodarstvo, jer se je ovakova gradja od velikih omjera na Apeninu morala preskupo po Ijudih i na nespretnih kolih privažati, a osim toga bila je Italija već u to doba siromašna na drvih, jer su se samo briegoviti vrhunci šumom malo zelemli. |