DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 9 <-- 9 --> PDF |
535 — c8 2? Sela, > jji Naziv šume izmeđju kojih tu m s 1-5 a; pq M Opazka šuma leži p r 0 m i 1 1 e PL, Paovo Deš . isti 2100 2058 2021 Soljane i Lipovac Otok i Vrbanje isti 700 800 800 200 M 90 80 70 70 20 40 40 _ ! — — Gradina... 2406 Komletinee i Tikar 2003 Vrbanje Otok i Vrbanja Komlotinei i 800 800 90 90 70 70 40 40 — isti Naranše. . Topolovae Somovae Nepreeava- Blata isti 1716 2562 2451 2363 1596 2243 1813 Vrbanje Podgradje i Vrbanje Lipovac i Vrbanje Moro vic Vrbanje Batrovee Soljane Morovie Soljane isti 800 800 750 750 750 850 850 90 90 80 80 80 100 100 70 70 70 70 70 30 30 40 40 100 100 100 20 20 — — — — — — Smogva 2526 Morovio Jamina Strošince Ba800 100 80 20 — W Jasenovo .. ioti 1809 2274 trovee isti 600 700 150 100 200 150 50 60 — Krnić 2086 isti 700 100 150 50 — Puk Žeravinac . 1838 1884 Jamina Morovie isti 900 800 30 80 30 80 40 40 — — isti 2705 isti 800 80 80 40 — Vratična 1807 Raca Strošinee 700 115 115 70 — Primjetbe g, Barišića, šum. procjenitelja: Pod A. navedeni lugovi nisu mogli nikada biti izloženi poplavi Save, jer su manje više na uzvišenom položaju, a prilika je, da je ovo tlo nekada i kultivirano bilo za gospodarske svrhe, ma da mjestimice i danas, narožito u kišovitih godinah, dolazi voda iz dna (Grundwasser). No sumnjam, da je ikada u ovih krajevih bilo bukovine, jer njoj nema danas nigdje ni najmanjeg traga. Jedne jedine bukve ne možeš naći nigdje u obsegu ove imovne obćine. (Dakako, jer su tada prije Rimljana bile oranice, a naplavljena bukvica iztrune i vjetar ju ne donosi. Zašto se pako zove selo do Karlovaca Bukovica, a zašto Fruška gora obiluje bukvicom?) Hrastovi lugovi bili su ovuda prije 100—200 god. mnogo više razprostranjeni, te valjda da su izkrčeni onda, kada su se Srbi iz Srbije pod patrijarhom Čarnojevićem ovamo doselili. To bijaše 1690. god. Dokazom tomu biva i to, što i danas ima još množtvo pašnjaka, koji su manje više šikarom obrasli. Da su ove šume u novije doba — za vrieme granice — kultivirane, to je veoma vjerovatno. U tome najviše me utvrdjuje naziv onoga luga, što se zove „Grabovina" a nigdje na cielom tom prostoru nema nijednog starijeg graba, ma da se sada i pojavljuje u mladoj sastojini, ni sam neznam odakle. Uz to ima lugova, ili barem dielova njegovih, koji nose ime, „sijanac." Medjutim to su sastojine izmedju 60—80 god. (Slažem se s time, da je poslije god. 1690. |