DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 571 izložbu. PrispjevSi do glavnog velikog ulaza puče mi pred očima prekrasna slika. — Pregledali jednim časom sve paviljone u gornjem dielu izložbe i nekako ko čarobnom moći prisiljeno zaustavi mi se oko na palači češke industrije. Velika je to i veličanstvena palača, u kojoj je Ceska industrija odlično zastupana. Ne bijaše mi na pameti, da pobliže razmatram mnogobrojne liepe paviljone. Živom željom pohitih u šumarski paviljon. Jedva ga nadjoh. Nalazi se na suprotnom kraju glavnog ulaza, na sjevero-zapađnoj strani izložbenog prostora. Vas šumarski paviljon sagradjen je od drva u obliku kuće po švicarskom sistemu. S vana se prikazuje kao visoka jednokatna kuća s malim tornjićem na pročelju. Urešen je liepimi drvenimi rezbarijami, te je pravi nakit izložbe. Pred paviljonom naliode se kao u kakovu parku po dobi i vrsti liepo poredani nasadi mladih omorika, jela, borova i ariža te nasadi mnogobrojnih listača, hrasta, graba, bukve, gorskog javora, jasena, kestena, mađjala i t. d. Tlo i podnebje ne prija s visokih gora donesenim četinjačam, za to i ne uspievaju najbolje. Udivljenje pobudjuju izrezane jelove planke na desnoj strani paviljona iz vlastelinstva kneza Schwarzenberga u Vorliku. Dugačke su 24 mt. debele 106 mm. i široke 40 om. Vrlo su liepe i što je glavno pođpuno zdrave. Kraj planka izložena su dva omorikova jarbola dugačka 24 metra i na jačem kraju 63 em. debela. Jarboli su upravo divni. Ravni su kao svieća, puui i valjkasti, a debljina im na gornjem kraju iznosi još uviek nemalo 40 cm. Drvo je jedro, a prirast jednoličan i posvema normalan. Kraj ovih jarbola sasvim dobro pristaje odrezak kolosalnoga 500-godišnjeg hrasta lužnjaka 180 cm debelog, što ga je izložio fabrikant Cerjch iz Mitrovice u Slavoniji. To je jedini izložak, što ga se izvan granica Ceske na pražkoj izložbi vidjelo. Stupivši u šumarski paviljon nisam bio osobito baš iznenadjen; jer u koliko je izložba češke industrije svako očekivanje nadkrilila, čini mi se, da je za toliko izložba gumarska za onim zaostala, što je Češka kadra bila učiniti kao najnaprednija šumarska zemlja. Ali i to ima svoj razlog. Sjetit du samo, ,da se velik dio čeških šuma nalazi u rukama Njemaca. Šumarska izložba ipak je poduno uspjela, a da je uspjela, osobita je zasluga kneza Karla SchwarzeQberga, koji je paviljon svojim troškom podigao i uresio ga produkti svojih šuma. Njegova kolektivna izložba sistematični poredana, živa je knjiga, plod ozbiljne studije, zagrijane patriotizmom. Izloženi su procjenbeni elaborati sa svimi prilozi, plastični relief-modeli, koji predstavljaju cjelokupno razdieljenje šumskoga vlastelinstva po kotarih, uredjajnih razređih, glavnih dielovih i odsjecih Izloženo je sijaset modela onih sprava, koje se kod transporta drva rabe, sijaset orudja i orudelja, vrlo mnogo raznih šumskih produkata, a osobito liepa šindra, koja je s jedne strane izsječena kao lievak, a s druge dugačke strane zašiljena kao klin, zatim liepi šveleri, daske i letve, pri čem svem nije vlastelin žalio ni truda, ni troška. Kneginja Wilchelmina Schwarzenbergova izložila je jednostavan, al ukusan stol u naravnoj boji, načinjen iz amerikanskoga hrasta. Knez Lobkovitz i grof Kynsky izložiše takodjer prekrasnih stvari. Osobito je zanimivo hrastovo bure, što no ga je izložila tvrdka: „Erste Saazer Pichtenpechraffinerie". Bure je ovo iznutra omorikovom smolom izžeženo a izgleda, kao da je vrlo finom glazurom prevučeno. Vele, da se je ovim postupkom polučilo, te se i šupljikava hrastovina za pravljenje buradi upotrebljivati može, da tekućina tanin đr veta na sebe ne privlači. Hoće li ovo imari praktične vriednosti kod pravljenja vinske i rakijske buradi, dokazat će budućnost. Spomena je vriedan dvolitreni drveni vrč, kao i to što ga je načinio Vaclav Kaufa, bačvar gradjanske pivare u Plznju. Taj vrč sastavljen je iz 88 dužica, a na njima je vještački umetnuto 6607 javorovih i tisovih dužičica. Izložba šumarskoga zavoda u Weisswasseru u manjem je obsegu aranžirana, nego li izložba kralj, gospodarsko - šumarskoga zavoda u Križevcih na zagrebačkoj izložbi. |