DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 562 — zemlju. Da bi ta razđjeljiva snaga šiljka što veća i jača bila nužđno je, da stoji drugi kraj munjovoda s vlažnim slojem zemlje u doticaju ili s vodom, da bi tako dostatno elektriciteta u što kraćem vremenu iz zemlje dolazilo. Da munjovođ ne smije nigdje biti prekinut, to se samo po sebi razumije, inače nebi gornju svrhu postigao, a opet s druge strane, niz munjovođ leteća striela, bi na takovim mjestima odskočila. Munjovođ koji se nalazi u slabom stanju, jest opasniji, nego nikakov. U ostalom striela leti onamo, gdje ljepši i udobniji put nadje. Ovoliko je bilo potrebito, da rečem u obće o elektricitetu. Obći zakoni vodjenja elektriciteta potvrdjuju se i kad munja u stablo udari. Upravo odatle se tumači veliki dio naučnih pojava. Tragovi, koje munja iza sebe na drveću ostavlja, vrlo su različiti, prema vrsti drveta; šta više, na istoj vrsti drveta mogu različiti da budu, prema tomu kako je drvo staro i na kakovu mjestu stoji; a i doba godine djeluje na ove pojave. Ponajviše od svega drveća strada od munje talijanska topola (populus pyramidalis). Tomu ne doprinaša toliko njen tankoviti uzrast, koliko njena osebina, da ima daleko razgranjene žile. Upravo najvlažnija i najbolja mjesta tla izabere si topola, s toga često i vidjamo, kako se neuki poljodjelac žesti, da mu na okrajku njive rastuća topola poljske usjeve u rastu smeta. Tako je topolino drvo dakle prepuno sokova i s toga je ona vrlo dobar vodić munjine. Tragovi udara striele vide se osobito kod topole u dolnjim djelovima stabla. Jedan ili više tragova idu bez ikakova vijuganja na stablu do samoga korena Kora je odnesena, a stablo je oguljeno na 20—40 cm. širine. (Lik 1.). U sredini ovog traga vidi se jedna ili više pukotina od 5 mm. širine i više cm. debljine (A), kojih su okrajci malo tamniji no ostalo drvo (na HKU označeno). — Kora na ograncima nema pukotina, grane ostanu zdrave i čitave, a lišće zeleno. Francezki prirodoslovac Colladon, koji se mnogo zanimaše ovim iztraživanjiraa i posljedicama, koje usljed udara munje na drveću proizhode, nabraja više slučajeva, gdje je munja, druga mnogo viša drveća preskočila pak u topolu udarila i po njoj u zemlju sišla. Tako se nalazaše u jednoj živici topola od 41 mtr. visine a na svakoj strani od prilike 4 mtr. odaljeno stojaše hrast i šljiva, obadvie bijahu više no topola; ali nasuprot svemu tomu pokazivaše samo topola tragove, gdje je munja udarila, a hrast i šljiva ostadoše sasma nedodirnuti. Nije dakle uviek istina, da je više drvo ili viši šiljak u obće munji više izvržen. Onda tek, kad su ostali uslovi za vodjenje munje podjednaki, dolazi u obzir visina. Tako n. pr. stajale su 3 topole u uglovima jednog istostranog trougla (strana == 2 mtr. vidi lik 7.) gje je topola I. po prilici 18 mtr. visoka bila, topola II. 19 mtr. a topola III. oko 20 metra, Od sve tri topole pokazivahu dvie samo tragove munje. Premda je oluja išla u pravcu strielice preko drveća, preskočila je opet munja za 2 metra niže drvo I.; najviša topola pokazivala je najjače tragove djelovanja munje. Poslije topole dolazi hrast, koji je udarima munje najviše izvržen. Ovdje |