DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 560 — Kao što se vidi raćun je ovaj jednostavan i lahak, jer netreba nego samo za svaki razred debljine kubični sadržaj iz skrižaljke izvaditi, te ga brojem sta bala pomnožiti. Ovaj primjer sastavljen je samo za tri doznake ili 300 stabala, nu mno žitba nebi trebalo više, sve kada bi bilo 10, 20 ili više doznaka, to bi se u tom slučaju samo sa sbrajanjem nješto više posla imalo. ´ Do istoga se rezultata može doći, ako se pomoću oblicnih brojeva, na temelju kojih su bavarske skrižaljke sastavljene, visina stabla reducira na- idealni valj, te s ukupnim brojem kružnica jednog ili, ako imadu isti obli6ni broj, više razreda debljine pomnoži. Ukupni broj kružnica izvadi se labko iz skrižaljke višekratnih kružnica (vielfache Kreisflachen). Buduć da se pako za svaki razred debljine, ako se želi imati točan račun, moraju upotrebiti različiti oblični brojevi, to se mora u ovom slučaju dvaput množiti, pa s toga preporučujemo prvi način, koji je već po nami opisan. Da li su pako bavarske skrižaljke za naše šume shodne i valjane, to se za sada još nemože uztvrditi, jer će se tekar čestimi pokušaji i sravnjivanji moći na njihovu valjanost zaključiti, eventualno prema našim sastojinam ih preudesiti. Ovo njekoliko redaka napisano je u namjeri, da se predoči prilično jednostavni i lahki postupak obračunavanja drvne gromade pomoćju bavarskih skrižaljka, nebi li se time potaknuo koji prijatelj strukovnjak, baveći se s istima, da iznadje bolji, laglji i jednostavniji način obračuna pomoćju tih skrižaljka ili kako bi se na ini način u početku pomenuta svrha polučiti dala. Veoma bi pako bilo željeti, da koji od gospode strukovnjaka, ako je dulje vremena rabio te skrižaljke i uporabivost njihovu izpitao, objelodani izkustvom stečene podatke glede njihove točnosti za naše sastojine. Djelovanje munje na različite vrsti drveća. Piše prof. šum. M. D. 0. Ličanina. Pravi uzroci oluje još niesu podpuno iztraženi. Nosioci elektriciteta jesu oblaci, koji svoju množinu elektriciteta ili medjusobno izmenjuju i tako postaju t. z. površne munje (Flachenblitze), ili ju, kad se dovoljno jedan drugom približe, u zemaljsku površinu izruče. Kako električno izpražnjenje biva, predstavljamo si tako, da se iz zemlje (oblaka) velika množina protivna elektriciteta privlači, koja se onda s onom naproti tekućom iz napunjenog oblaka sastane, pri čem se mali dielovi plinovita vazduha ugriju i tako prouzroče munju. Približi li se oblak na samo stojećoj kući, koja ima munjovod, to izilazi elektricitet iz munjovodnog šiljka takovom jakosti i umanji približujući se napunjeni oblak u toliko, da preostali elektricitet silazi po željeznom munjovodu bez ikakove opasnosti za kuću u |