DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 550 — Već izmedju god. 1830.—1848. proizvodio je podgorački i našički vlastelin lih samo bačvarsku gradju. Tu gradju izvozila je jošte robota na Dravu. Radnici su bili izključivo Švabe. God. 1850. radio je Crnadak iz Zagreba u podgoračkoj šumi francezku i englezku dugu. God. 1847. radio je neki Mazoni u feričanskoj šumi francezku dugu te ju izvozio na savsku obalu kod Prečca. God. 1856.—1858. izvezlo se je do 200 hrastova iz Polubaše u kutjevačkoj šumi za našu mornaricu. U god. 1830.—1850. plaćala se izradba bačvarske gradje oko Požege po akovu sa 8 nvč. konv. vr. a danas 10—15 nvč. Tih godina prodalo se u Osjeku, jedno bure sa drvenimi obruči po akovu 70—80 nvč. a. g. 1890. 1 for. do 1 for. 40 nvč. God. 1800. proizvadjalo se oko Požege mnogo pepeljike, a u kutjevačkoj šumi trajalo je to i do godine 1868. sbog staklane Trnka kod Duboke. Za proizvod 1 cente pepeljike plaćalo se po 6 for., a prodavalo se po 18 for. Kupac pepeljike bio je Spitzer iz Osjeka, a odpremala se u bačvah po 10 akova, od kojeg se je plaćalo kirije do Osjeka po 10 for. U dosadašnjih navodih imade mnogo crtica, koje se protežu ne samo na domaću i vanjsku uporabu drva već na trgovinu, pa jer je to tako uzko skopčano zato ću ovdje nadovezati A. izkaz o izvozu francezke duge i izkaze svih pilana hrvatskoslavonskih za mekano drvo te bukovo i hrastovo. Ovdje nadovezujem izkaz B. i C. pilana za izradbu mekanog i bukovog drva te hrastovine od začetka do danas širom naše domovine. Dosadanje nas već crtice poučavaju, da je prvobitna proizvodnja svakovrstnih drvenih tvoriva bila ručna uz pomoć sjekire, klina, bradve, bradvilja, poprječne i podužne žage. U novije doba stao je vođeni pokretač s ručnim drv. radom vanredno konkurirati i kako god je sva trgovina odpočela od jadranskog mora napram Zemunu, tako je i način izradbe istim putem polazio. Od onoga časa, kako se je njemačka bačvarska gradja u Slavoniji pomolila, bje hrvatskim trgovcem zatomljeno pregnuće, da šire svoje pilane po Slavoniji. Tako u prvom izkazu vidimo eminentno Hrvatska imena, al u drugom svakovrstna inozemska imena. Istom Tiirk-Turković (Domana Kutjevo) pa Morović ustadoše u konkurenciju. Mehanička sila ili vodena ili parna sve to većma nadvladava ručnu drv. proizvodnju, nu te se pilane još nepojavljuju znatno u nas. Izkaz D pruža sliku eksporta gradje u trupcih i polutrupcih samo iz brođsko-petrovaradinskih šuma od godine 1875.—1889. u ovom razvoju. Prije godine 1875. i nije bilo takvih eksportnih drva. |