DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 545 — legije, a god. 1707. odredi, da si godimice u senjskih šumah slobodno i bezplatno usjeku 600 hrastovih i bukovih vesala za male brodove. Senjani na to pristadoše te se obvezaše, da neće sjeći drugo nego vesla, i to izvan branj evina, izuzevši slučaj, da bi popravak domaćeg broda što nuždno zahtjevao, da će ujedno oni sami svakog izključiti drvarine, koji bi protivno radio. Godine 1719. pobuniše se Senjani proti vojničkim zapovjednikom grofu Šaranu i t. d., koji su im privilegija vrlo krnjili, bezobzirce im sjekli u senjskoj šumi, i smetali ih u trgovini liesom. Godine 1771. spađe Senj pod karlovački generalat i za ovo vrieme razvio se osobito n. pr. 1730.—1764. sagrade i senjski trgovci 26 velikih brodova, a 1767.—1781. 24 velika broda. God. 1779. sagradila se Josipova cesta. Car Josip bijaše im osobito sklon naloživši, da erar pridieli svakom brodu 1 top i 2 Tirajiška topničara, Ovdje imamo, da jošte nadovežemo mnienje starca i uglednog hrvatskog trgovca J. Polica: jNa koliko mi je iz pripovjedanja moga pok. djeda i otca o drvnoj trgovini u našem Primorju još od moje mladosti u pameti ostalo, mogu zaključiti, da čitava trgovina 18. vieka s drvom kao i inimi šumskimi proizvodi bješe usredotočena na obali morskoj u Bakarcu (Bakarac mjestance u bakarskom zalievu suprot Bakru, danas pripada upravnoj obćini Kraljevici vrlo liepo izgradjeno, broji preko 300 žitelja, a danas je na glasu sa svojim tunolovom, koji je ovdje u cielom Primorju najobilatiji) s razloga toga, što stara Karolinška cesta ne imadjaše inoga izlaza k moru već od Fužine preko Peći, Plaše i Piketa te preko Klančine u Bakarac. Bijahu bo ovdje u ono doba magazini gospoštije fužinske pod imenom: Kastelanat fužinsko-bakarski, kao jedan erarijalni depot za više vrsti drva kao: jelovo, bukovo i smrjekovo, te i magazin za solare, dočim hrastovim dužicam ne bijaše niti traga. Ovi su proizvodi stizali iz unutarnjosti Hrvatske i Slavonije, te su polazili uviek iz Karlovca Josefinskom cestom u Senj. Svršetkom XVIII. a početkom XIX. vieka sagradio je neki Blažina iz Piketa (današnji Hreljin) u Žmincih magazine za ugljen (ovi magazini dakako trošni stoje još uviek u Žmincih kod Bakarca) te počeo s ugljenom trgovati, nu valjda u pomanjkanju dalnjih sredstava prodao je iste momu pok. djedu Mati Policu (Šumicu), koji je u družtvu Gior. Batt. Agnesa iz Fužine stao u velike trgovati ugljenom drvi za gorivo, liesom i trenicami. Iza smrti djeda prešla je kuća i trgovina na moga otca Matiju Polica s dobrim uspjehom sve do njegove smrti t. j . do godine 1857. U vrieme francezkoga rata pod Napoleonom I. probio je neki riečki trgovac Susani cestu od Plaše preko Debeljca-Križišća do Kraljevice. Usljed toga oživi i u onoj luki trgovina dakako samo u malom razmjerju. Ne sjećam se, da bi gore pomenuti Susani bio u Kraljevici trgovinu vodio. Istom g. 1835. pokrenuše u Kraljevici živahnu trgovinu drvom, ponajglavnije jelovimi bordonali: 35 |