DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 543 — Sada se Senj bori za izgradnju željenice Zemun-Senj te Bihać-Senj, Misli se, da Senj sagradiše Rimljani još god. 521. pr. Is. Za cara Aleksandra g. 222.-235. da je spojen Siskom sa cestom, koja da je bila 97 rimskih milja duga. Tom cestom da je-polazila glavna trgovina iz Panonje, nu kako gore opazismo, ne rabiše tada još tuj baš nigdje rimske ceste za izvoz trg. drva napram Italiji. Senj bijaše onda za Aquilejom najvažniji rimski trgovački grad pa i dobro napufien. V. stoljeća zauzeše ga Huni, a malo zatim Goti. Polovicom VI. vieka posta opet bizantinski, al pade u VI. vieku u ruki Avarom, a god. 610.—614. zauzeše ga Hrvati. IX. vieka posta s cielom Liburnijom franački. God. 1302. dolaze Senjani u dodir s Mljetci tražeći 6000 libara zajma, te zalažu za to svoje gradske daće. Godine 1309. da je već sjedio u Senju i mljetački konzul za posredovanje trgovine, a iste godine da su ovdje Mljetčani i svoja tri velika broda sagradili. Godine 1333. da su obogativši se Senjani već i papi prkosili, ali g. 1380. da je amo došlo mljetačko brodovlje i za rata proti kralju Ljudevitu Velikom grad popalilo. Važan je za osvrt na uporabu drva i senjski statut od 5. svibnja 1388. kojeg je izdao knez krčko senjski, mođruško-gački i vinodolski sa svojim bratom knezom krčko-modruško-gačkim, sastojeći se iz 168 paragrafa i to: §. 9. Plemić može voziti na svojih volovih lies i vesla do neke mjere bez daća, ako pako budu lies i vesla dulja od propisa, to imadu plaćati po pogodbi sa zemaljskim gospodarom (Frankopanom). §.11. Plemić ne smije imati sa sobom u družtvu neplemića, da se tako i neplemić u trgovini ne oslobodi od daća. §. 12. i 13. kaže, da lies nitko za tudje meštre sjeći nesmije. §. 17, Da nitko nesmije kupovati duljeg liesa, nego lije za trgovinu plemića propisano. §. 121. Plemići senjski mogu slobodno uvoziti lies krajem ili morem, te ne plaćaju nikakve daće. §. 122. Trgovac senjski mora dati svake godine plemićem dva dubrovačka talira. §. 129. Nijedan gradjanin ili tudjinac ne smije voziti grede ili podnice (plauchoues) od mjere niti drva, nego sam gospodin grof i plemići senjski. Kralj Sigismund htjede g. 1887. u Temišvaru držati sabor, te pozva tada iz Hrvatske najbogatije senjske gradjane. Ovi ne dodjoše, a za to bi sabor obdržavan u Križevcih. Godine 1408. sklopio je Nikola knez senjski krčki-modruški-gaćki i vinodolski s Mljetačkom trg. ugovor. I. Mljetčanin i mljetački gradjanin, živući u kneževoj zemlji, prost je od svake daće, tereta i robote, plaća samo običnu carinu. II. Od robe, koja se iz Senja u Mljetke vozi, ne plaća se u obće ništa; napose pako plaća se od žita po mljetačkom staru 10 solda i 8 malih, od blaga do glavi 4 solda, a od konja desetina njegove vriednosti. |