DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 542 — davali su potrebitu građju tako i pilote, al da je g. 1760. ipak Mljelačka prisiljena bila izdavati zakone, da se šume od koza čuvaju te po njegovom mnienju, da je nestalo hrastika po Istri: pubescens - ceriš - ilex i suber već god. 180O. Wessely mnije u svom djelu o krajiškom Krasu, da je još u IX. vieku krajiški kras dopirao šumami do jadranskih obala. Th. Schadeloock iz Trsta tvrdi, da se je još čas prije god. 1860. iz Italije i to iz okolice Livorna vrlo mnogo hrastove gradje izvozilo (dakako krivuljaste kao ostanci) u Englezku, pa da je još tada Venecija bila glavna drvarska trgovačka stanica, a ne Trst; oko godine 1850., da je kastavski predielj obilovao Ijepimi bukvići, a g. 1855. da su bukove šubije i vesla još pravljena oko Volovske; do god. 1840. da je još Francezka i Italija imala mnogo hrastove i kestenove šume, a da je bilo hrastika oko Burgunda i Limonsin-a, pa da je u ono doba u Francezku uvažana gradja iz Stetina, Danciga i Memela. On mnije, da je za trgovinu duga iz hrvatskih šuma najstariji riečki trgovac Adamić, koji da je iste počeo izvoziti u Marseillu godine 1826. zatim Scarpa, Vraniczany, Bakarčić i drugi; glavni pokretač da je bio Francuz Bonnet, koji da je radio najprije po hrvatskih, bosanskih i slavonskih šumah, a tako Ciotta, Henry, Guez iz Marseille-a. Po njegovom mnienju je njem. bačvarska gradja još pod imenom bavarske gradje dolazila u Beč iz Bavarske na flosovih, pa dapače i u Budimpeštu. Koliko je mlada trgovina hrvatske hrastovine navodi, da je knez Schaumburg- Lippe oko Virovitice kupio od Jankovića šumsku vlastelu tek na temelju procjene đohodka od žira i šiške. Prof. Magdić u svojoj povjesti od g. 1877. navodi, da je u XVI. i XVII. vieku Senjska draga bila pokrita još bujnimi hrastići i jelići, a Senj da se je digao poglavito radi drvarske trgovine te da su tada izgradjene spomena vriedne trgovačke kuće: Larica godine 1425. Skalca godine 1483. Barca i Mileusnića u XV. vieku. Vlahovića godine 1487. Vraniczanya god. 1565. i t. d. Blagostanju trgovačkom da je pomogla Josipova cesta 8 m. široka 114 kim. duga, sagradjena god. 1775.—1779. sa 338.000 for. a god. 1809., da je sazidana i senjska luka po generalu Vukasoviću. Nu zlatna trgovačka doba, da je za Senj bila 1824. -1862., a posije toga, da je krenula trgovina u Trst, te kako je luka riečka popravljena, u Rieku; al Senj da je pao tek posije studena 1873., kako je izgradjena željeznica Karlovac-Rieka, da u senjsku luku iza toga prilazi nešto malo drvenog tvoriva iz Kapele. Godine 1862., da je u Senj doplovilo 2269 brodova sa 63.476 tona u vriednosti od 1,935 000 for. a odplovilo 2267 brodova sa 63.683 tona u vriednosti od 2,818.000 for., god. 1875. pako doplovilo je 625 brodova sa 26.128 tona u vriednosti od 1,212.700 for. odplovilo pako 615 brodova sa 24.518 tona u vriednosti od 1,908.000 for. |