DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 536 — mnogo hrastika utamanjeno, al ne dopuštam, da su Njemci velike kulture izvadjali. Njemci niti ne imadoše interesa za to, a za vladanja istih imadosmo hrastika toliko, da za njega nitko niti pitao nije, i što je hrastik dohodka imao, to je do god. 1860. sve naš narod bezplatno uživao. Tek kako je po vojnoj Krajini odpočelo ograničivanje užitaka te ih bivši Waldbereiteri i Beritteneri našemu narodu kratiti stadoše, posta imetak hrastika svakim danom sve znatniji, a sijanci od 60—90 godina riedke su iznimke!) U obće u naših šumah prevladala svuda grab, i to u mnogoj većoj mjeri, nego li briest i jasen. Samo tamo, kamo prilazi voda od godine do godine, bilo to iz Save ili iz dna, tamo se grabovina toliko ne podiže. Grab se redovito opaža svuda, čim se hrastovina malo jače proredi. Tako imademo danas mnogo starijih hrastika, gdje je mlada grabovina već podpuno prevladala, i kad se hrastovi posieku, tad nema više izgleda za hrastovinu. Jasenovina je u starih sastojinah vrlo riedka, briest češći, al nit jedan ni drugi nije hrastu toliko opasan kao grabovina. Iz toga bi se dalo zaključiti, da su ovdje mogle nekada prije vladati grabove, nego li bukove sastojine, a to prosto s toga, što bukva nije mogla u ovom tlu naći nuždnih uvjeta za svoje uspjevanje. (Na ovo mnienje ne trebam drugo iztaći već to, da bukva isto tako ljubi tlo kao i hrast i svaka druga vrst drva. Da u nas nema ravnice, gdje bukva kao i hrast ne bi razmjerno dobro uspjevali, glede toga me sjajno pokrepljuje izkaz 0 miešanju bukve u državnih šumah te onih brodske imovne obćine). Još mogu da primjetim — a možda će i to biti zanimljivo, da su pojedine sastojine doljnjih šuma (od Mitrovice k Zemunu) većinom sastavljene od drveća razne dobe i to tako, da su starija stabla još jedanput a i dvaput toliko stara koliko ona mladja. Vidi se, kao da je kultivirana neka vrst srednje šume, ili da su ostavljani sjemenjaci u svrhu novog naplodjenja.« Ovi sjeraenjaci variraju izmedju 130 i 150 god. Koliko ja znadem, nahodi se pojedinih hrastova u doljnjih šumah — naročito u Čenjinu i Vitojevačkom Ostrovu — od preko 300 god. Stare šume Morovičke šumarije, koje mi gornjima zovemo, stare su popriječno 230 godina. Što se tiče grabovine, imam jošte da primjetim, da u Klenačkoj šumariji ima lugova odnosno sastojina, gdje je ona kao vladajuća vrst na stotine jutara obuhvatila. Tako je u „Karakuši", „Grabovačkom Ostrovu" i u „Baradincih.* Da je hrastovina u ove krajeve voljom čovjeka dospjela, ja veoma sumnjam te držim, da je ona mogla doći prije silom jakih bujica iz Bosne i Srbije, s tamošnjih gora, gdje je jamačno od iskona postojala. Jer kao što Drina nanosi danas na našu stranu golemu množinu šljunka, tako je mogla ujedno donositi i žir s prograničnih visova. A kao što Drina, čini se, a tako će i biti, da su i druge rieke i jači potoci iz prieka, ako ne šljunaka, a ono mulj i s njime i žir donosili i ovdje povremeno zasnovali hrastove šume. Ako danas postoje hrastove šume i na takovih položajih, kuda voda nije mogla žir donositi, iz toga |