DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 487 — mogla. (Naš urbarium imajući allodialne šume i compos^esorat, regal i t. d. sjeća nas na to!) Car Constanlin odredio je 9. ožujka g. 313, da se carska imanja prodađu a odtad su ova u ruke privatnika dospjela. Ali kupac nije smio protjerati pripadni narod iz tog imanja, a niti zamieniti ove sa svojimi robovi iz druge strane. Na ovaj je način mnogo sela postalo. Za provincije rimske u orientu zabranio je car Constantin 4. lipnja 439. a zatim Theodosius II. i Valentinius III. razprođavati carska imanja. Pravoužitničtvo u Eimljana. Servitut mogao je nastati ili ugovorom ili oporukom ili zastarom; nu taj servitut smio je dotićnik samo obzirom na uzdržanje potrajnosti uživati a to je jasno izraženo u Lex. 9. §. 7. D. 7. 1. i Lex. 16, te Lex. 27. To se je protezalo ne samo u obće, nego i na užitak kolja za vinogradarstvo, Servius misli, da se je ta stega samo na nizku šumu protezala. Zbog potrajnog uživanja šuma smio je suužitnik po zakonu tek izvale i suharke uživati, pa budući da staro posječeno stabalje izdanka nema, to su Rimljani i rasadnike imati morali u svrhu, da odmah na mjesto posječenog stabla drugo zasade. Po odredbah u LeK. 10. §. 4. D. 7. 4. rečeno je, da onda, kad se stara visoka šuma posieče i nova zasije ili zasadi, ovako umjetno uzgojena mlada šuma više služnosti nema. (To je vlastelu bodriti moralo na uzgoj umjetnih šuma) a šumarnik Seidensticker veli doslovce: „U tom stoji moja tvrdnja, da Rimljani nisu imali visokih, potrajno uživanih i naravno oplodjenih šuma, jer bi inače i usufructuar bez zaprieke visoku šumu sjekao i uživao´. Šumskih služnosti nije bilo, jer je svaki vlastelin svojih šuma imao, a ove i bezteretno prodavao. Služnost žirenja nije postojala. Služnost paše i splavljenja postojala je, nu pravoužitnik paše smio je samo toliko marve držati, koliko je prezimiti mogao. Služnost fossilia postojala je nu tako, da je dozvoljeno bilo svakomu dobavljati kamen, zemlju i ostalo za gradnju ili obrt odkud mu drago, ali samo onoliko, koliko je preostalo iza vlastelina. Upravašumska. Po lex. 1. cod. 11. 16, upravljao je šumski posjed kod Rimljana carski comes. Niti kod Grka nije bilo šumara, i to stoga, što su Rimljani ponajviše sve iznajmljivali. Do tad su božji gajevi za vrieme careva uslied kršćanstva pripali carskom imanju, jer je već g. 380. svim Rimljanom naloženo bilo, da se pokrste. Šumarskih školah ne bijaše. Tekar g. 1846. bje prva šumarska akademija u Villaviciosa kod Madrida osnovana. |