DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 510 — . ustanovljuje to6au raznolikost u strukturi šumskih i stepnih zemalja. Pri tom spadaju u broj prvih ne samo ;:emlje, što no su u sadanje doba pokrite šumama, nego i one, koje se pod njima nahođiše mnogo viekova nazad. Na pitanje, kako ga ovdje izpostavljamo, odgovara, da tako rečemo, i sama priroda, pa rad toga taki odgovor ne može da bude nevjerovatnim. Uredbu i daljnji razvitak metode tlaimademo da zahvalimo trudu geologa, koji su se zanimali radovima o pitanju ruske crnice. Profesor Borisjak (1852. g. prvi je zapazio, da u trim okružjima Harkovske gubernije nema crnice pod šumama, akoprem se i nahođi na susjednim otvorenim stepnim mjestima, Iztraživanja akademika Ruprechta (1866. g.) i prof. Levakovskova (1869. g.) ne samo da su potvrdila istinitost ovog opažaja, nego su omogućila konstatovanje, da šume same po sebi nikada nisu proizvodile i ne mogu proizvoditi crnicu, pače nisu zatvorile niti bilo kakove znatne skupine djubrišta u obće. Novija opažanja prof. Dokučajeva (1877. —1879. g.), Kostičeva (1885. g.), Antonova te drugih iztraživalaca obćenito posvema se slažu s navedenim zaključkom. Mora se požaliti, da se je do posljednih vremena malo pozornosti obraćalo na diagnozu tla, a na osnovu sastavljenih opisa mučno se opredieljuje bitna razlika šumskoga tla od susjedne mu stepne crnice. Prve pokušaje do objašnjenja ovoga pitanja učinio je prof. Dokučajev ne samo time, što je pokazao obće uvjete, koje treba imati pred očima, kad se ustanovljuje klasifikacija šumskog tla, nego što je i sam opisao najkarakternije tipove toga tla, kako ih je našao na raznim mjestima. „Pri konačnom riešavanju pitanja o tipovima šumskog tla neobhođno je nuždno po mnienju profesora imati na pameti slieđeće faktore: a) karakter zemljišta; b) njegov relief; c) klimu; d) karakter same šume (četinjača ili listnjača, hrastovina, lipovina, brezovina, joševina i t. d.); e) starinu šume. To su tvoritelji tla, koji utiču i na karakter crnice." Izmedju šumskih zemalja opisana su četiri tipa. 1. Vrlo tanko tlo, duboko oko pol stope, s vrlo malo humusa (´/a—l^/o)! koje se nahodi samo u sjevernoj necrnozemnoj Rusiji (i to vjerovatno ne osobito često), a sred crnozemnih slojeva samo na veoma pjeskovitim zemljištima. 2. Ne baš često nahodi se i drugi tip šumskih zemalja — tanki (manje od jedne stope) sloj ernosmedje ili žutosive boje, koji leži na veoma lapornoj glini, pa se jedva razlikuje od zemlje podpovršnice, nadjene ne samo na Volgi (kraj Tetjuša), nego i na jugozapadu (u Sorokskom okrugu). Iztraživajući tlo ovoga tipa nije se obuziralo na njegovu strukturu na polju tako, te je mogućno, da napokon i ne će sačinjavati posebnog tipa. 3. Daleko je važniji treći tip, kojega po mnienju profesora Dokučajeva čeka najveća budućnost pri konačnom riešenju pitanja o nekadanjem razpro- Btiranju šuma u južuo-ruskim stepama. Najkarakterniji mu obrazac, uzet iz jugo iztočnog diela Arzamaskova okruga (Nižegorodska gub.), prikazuje sliedeću sastavbu: |