DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 31 <-- 31 --> PDF |
509 Starodavno pitanje — „je li u historičko doba u južno] stepnoj Rusiji bilo šume/´ te novije riešenje toga pitanja. (Svršetak.*) Prof. DokuSajev ne poriče mogućnosti, da je bivalo takovih drvnih rukava na nekim mjestima — u jelisavetskom điluviju, — nu priznaje, da su to nesumnjivo rupe stepnih glodavaca — krtova, kučaka, svizaca i t. d., što se prostonarodno zovu krtovinama. Do tog zaključka dolazi on ovako: a) nasipine zemlje ili humčići nahode se na površini zemlje samo pri svježim stanovima ili nedavno napuštenim rupama glodavaca; tečajem vremena salieva se množina opet tih humčića s vodom u rupe, podpuno ih napunja, čim se bitno i razlikuju krtovine od onih podzemnih rukava, što no su ostali iza sagnjile kore obično posve prazni te samo s neznatnim tragovima tamne organičke tvarine; b) vegetabilna vlakanca nadjena u šupljini rukava — u krtovini — mogla su pripadati i travnjatim rastlinama; c) gladčina stiena manje odgovara rukavu od kore, nego li rupi; napokon đ) drvna kora te k tomu još krupnija jedva da siže u dubinu od 10 — 14 stopa, krtovine pak susretamo tuj dosta često. Nu ako krtovine kao rupe stepnih glodavaca a ne sagnjile drvne kore i gube svoje odlučno značenje pogledom na promatrano pitanje o nekadanjem bivanju šuma u stepama, tim ne manje pomažu one pri njegovom razjasnjivanju ; gdje nahodimo sada krtovine (i čim više tim bolje), tamo su nesumnjivo bile stepe. „Ja sam krtovine nahodio, govori prof. Dokučajev, posvuda samo pod crnicom i u crnice (na jednim mjestima više, na drugima manje), počevši od samarskih i kubanskih stepa pa sve do Besarabije i sjeverne crnozemne granice ; nu nikada ih nisam zapazio pod sjevernim drvnim tlom, pod sjevernim šumama ili pod šumskim zemljama, što ih tu i tamo susretaš sred naših stepa." Napokon odatle se jošte ne da zaključiti, da ondje nije nikada bilo šuma, gdje danas susretamo krtovine; jer ima listnjača, koje rastu na crnici, a biva ne baš riedko, da im u tlu naidješ na tipične krtovine. „Karakterno je, opaža prof. Dokučajev, da na takim mjestima Kijevske gubernije nalaziš i grobnih humaka, koji su obrašteni šumom. Po mojem nazoru oba ova fakta jasno svjedoče, da su se šume ovuda po stepi razprostranile tek iza sačinjenja crnice i tim više iza sačinjenja krtovina." i) Sve gore iztaknute metode o riešenju pitanja glede vajkadanjeg bezšumlja stepa ne pružaju direktnog odgovora, jer njima se ne dohvaća sama suština razmatranih predmeta i ne podvrgava se strogoj naučnoj analizi njihova narav i svojstva im. Tim potrebama podpuno udovoljava metoda tla, koja Vidi stranu 306. o. 1. ex 1891. |