DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 31     <-- 31 -->        PDF

509


Starodavno pitanje — „je li u historičko doba u južno]
stepnoj Rusiji bilo šume/´ te novije riešenje toga pitanja.


(Svršetak.*)


Prof. DokuSajev ne poriče mogućnosti, da je bivalo takovih drvnih rukava
na nekim mjestima — u jelisavetskom điluviju, — nu priznaje, da su to nesumnjivo
rupe stepnih glodavaca — krtova, kučaka, svizaca i t. d., što se
prostonarodno zovu krtovinama. Do tog zaključka dolazi on ovako:


a) nasipine zemlje ili humčići nahode se na površini zemlje samo pri
svježim stanovima ili nedavno napuštenim rupama glodavaca; tečajem vremena
salieva se množina opet tih humčića s vodom u rupe, podpuno ih napunja, čim
se bitno i razlikuju krtovine od onih podzemnih rukava, što no su ostali iza
sagnjile kore obično posve prazni te samo s neznatnim tragovima tamne organičke
tvarine; b) vegetabilna vlakanca nadjena u šupljini rukava — u krtovini


— mogla su pripadati i travnjatim rastlinama; c) gladčina stiena manje odgovara
rukavu od kore, nego li rupi; napokon đ) drvna kora te k tomu još
krupnija jedva da siže u dubinu od 10 — 14 stopa, krtovine pak susretamo tuj
dosta često.
Nu ako krtovine kao rupe stepnih glodavaca a ne sagnjile drvne kore i
gube svoje odlučno značenje pogledom na promatrano pitanje o nekadanjem
bivanju šuma u stepama, tim ne manje pomažu one pri njegovom razjasnjivanju ;
gdje nahodimo sada krtovine (i čim više tim bolje), tamo su nesumnjivo bile
stepe. „Ja sam krtovine nahodio, govori prof. Dokučajev, posvuda samo pod
crnicom i u crnice (na jednim mjestima više, na drugima manje), počevši od
samarskih i kubanskih stepa pa sve do Besarabije i sjeverne crnozemne
granice ; nu nikada ih nisam zapazio pod sjevernim drvnim tlom, pod sjevernim
šumama ili pod šumskim zemljama, što ih tu i tamo susretaš sred naših
stepa."


Napokon odatle se jošte ne da zaključiti, da ondje nije nikada bilo šuma,
gdje danas susretamo krtovine; jer ima listnjača, koje rastu na crnici, a biva
ne baš riedko, da im u tlu naidješ na tipične krtovine. „Karakterno je, opaža
prof. Dokučajev, da na takim mjestima Kijevske gubernije nalaziš i grobnih
humaka, koji su obrašteni šumom. Po mojem nazoru oba ova fakta jasno
svjedoče, da su se šume ovuda po stepi razprostranile tek iza sačinjenja crnice
i tim više iza sačinjenja krtovina."


i) Sve gore iztaknute metode o riešenju pitanja glede vajkadanjeg bezšumlja
stepa ne pružaju direktnog odgovora, jer njima se ne dohvaća sama
suština razmatranih predmeta i ne podvrgava se strogoj naučnoj analizi njihova
narav i svojstva im. Tim potrebama podpuno udovoljava metoda tla, koja


Vidi stranu 306. o. 1. ex 1891.