DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 508 — razvitka u deblovini trebaju više svjetla (Kronenfreihieb). Prorede nas opet dovadjaju na sam čin pomladjivanja. Ciela opisana radnja u šumi, to jest uživanje i pomladjivanje te uzgoj šume, obavljena je sa osobitimi obziri na uzdržavanje i popravljanje tla. Da opravda opisanu metodu, veli pisac, da nas sama narav upućuje na uzgoj mješovitih šuma sa mjestimičnim pomladjivanjem. Od raznih prigovora proti toj metodi bio je glavni i najvažniji, da je težko šumsko uredjenje, jer se pomladjuje na velikih površinah, gdje se uviek nalazi velika količina pričuvnih stabala (Nachhiebsmasse). Nu ovdje veli pisac, da u nijednoj grani šumarske znanosti nema toliko neizpunjenih ideala i liepih teorija, koliko u znanosti o šumskom uredjenju, pa jer zakone svih sistema uredjivanja, po kojim se šumar i šuma ravnati imadu, izvršuje sama gojitba i uzgoj šuma, to je jasno, da se šumsko uredjenje ima ravnati po mogućoj gojitbi i uzgoju šuma a ne obratno! Uvjeti za uporabivost ove metode jesu mogućnost naravnog pomladjivanja, prikladno tlo gledom na humus a ne na mineralnu sastavinu tla, nadalje stegnuta paša, vrst uzgoja i drveta. Za stojbinu vriedi, da je dovoljno, ako je tlo raztrešeno, to jest ovdje ondje podobno za naravni pomladak, a za vrsti drveća da su pogodnija ona, koja sjenu trpe, nu nisu izključene i vrsti, koje ljube svietlo. * * * U opisanom ima koristnih razlaganja za imovinske šume nekadanje gornje krajine, u kojih izčezava bukva i jela te smreka postaje jedino gospodujućom vrsti drveta. Sam bi se pak način pomladjivanja mogao upotrebiti u naših brežuljastih predjelih u nekadanjih mješovitih šumah od bukve i hrasta, gdje ali odredjenom čistom sječom, upotrebljujući naravni pomladak i bezuspješno popunjujući rukom vriednije vrsti drveta, polučismo čiste bukvike i grabrike sa mješavinom svega i svačesa, što ima samo toliko vriednosti, da drvo jest, dočim 0 odgoju tehnički dobro upotrebivog drva nema ni govora. Građjevnu potrebu namirujemo pretežno brezom i topolom, dočim je hrastovina riedka a s toga i preskupa za siromašnije pravoužitnike. — Nu dok s jedne strane dižemo glas za pravoužitnike, moramo s druge strane u postupanju s njima u toliko prigovoriti, da imaju obzirom na uživanje šuma toliku protekciju, da je svaka kultura, ako ne posvuda nemoguća, ipak jako težka. Svaki energično prisilni zahtjev na obdržavanje kakvih propisa i reda šumskog kod nas je u većini slučajeva nemoguć. Bojimo se otežčati i stegnuti šumsko uživanje a ne svraćamo se na obzire za šumski obstanak. — Urbarske imovne obćine stoje u toj stvari po mom izkustvu puno bolje, jer ondje mogu i mala gospoda — šumari i kotarske oblasti — na temelju samog šumskog zakona jako zgodno i uspješno uredovati, pa je sva prilika, da će u budućnosti i to već za kratko vrieme njihove šume ljepše biti od imovinskih! |