DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 3 <-- 3 --> PDF |
wmm, Br. 11. u ZAGREBU, 1. studenoga 1891. God. XV. Pabirci za šumarsku povjest hrvatsko-srbskih šuma. Piše vlastel. šumarnik Mijo Rađoševi<5. (Nastavak.) il. Od rimskih careva g. 31. pr. Is. do 476. po Is. Rimski car Probo bio je u III. stoljeću po Is. veliki promicatelj razne kulture. On je iz prevrtljivosti zabranio bio kulturu vinove loze i uljike u prekoalpinskih svojih provincijah, al je zato ipak g. 282. po Is. razširio vinograde po Galliji i Panoniji. U tom razdobju od 433 godine bile su šume po planini od cedra, ariža, limbe i druge crnogorice, pa od topole jasena i crnog graba. Po brežuljci h bogatijih na vrelih, bile su ove vrsti šume: od javora, jasena, lipe, trešnje, briesta, div. kruške, div. jabuke, lovorike, mirte i kitnjaka a po brežuljcih i dolinah od omorike, kitnjaka, kestena, lipe, drenulje, te obično na brežuljcih od uljike, lješnjaka, duda i bazge. U ravnicah bile su šume od drenulje, lužnjaka, kitnjaka, jasena, bukve i crnog graba. U vlažnoj stojbini šume od cipresa, oraha, kestena i komušine. (Bohnenbaum). U močvarnoj ili mokroj stojbini od johe, topole, ligustra, vinice, bršljana i rozge. Vrsti drva geografično po stajalištu (stojbini). Omorika čini se, da je izbjegavala nizine uz more. (Bijaše već izsječena). Prostirala se po visinah Apenina, tako u Galliji oko Majne i Rajne, oko Korinta. a u Englezkoj je ne bijaše. Bagrem arapski (a ne kod nas udomljen bagrem) donesen je iz Amerike, te se je prostirao po Arabiji, na sjeveru Afrike, na poluotoku Sinaju i kod Jerika. I danas još ima tih šuma. Javor a (valjda mliečac) bilo je uz Pad i sjeverno u Italskih Alpah, tako po Istriji i Reciji, a druge vrsti t. j . prostog javora bilo je u Grčkoj. 31 |