DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 507 — svaki rod upotrebiti i da je za postignuće mjestimičnog pomlađka upravo srednji ili slabiji rod sgodniji. Novo pomladjivanje u šumah, gdje već iraa i:omIadka, sbiva se uviek na rubovih tih starijih mlađika, na kojih se novi raladik u formi kolobara niže i nastavlja i manje ili više duboko pod zastorno drvlje siže, u kojem se sječa naokolo tih pomladjenih mjesta nastavlja, čim je novi mladik dovoljno ojačao. U ostalih mjestih velike šume, koja se nalaze medj uspjelim mladikom, pa se za sada još ne pomladjuju a služe za izradbu i izvoz medjutim posječenih stabala, imade se podpuni sklop šumski uzdržati u tu svrhu, da se sačuva vlaga, stelja i da se korov i drač ne razvije. Pomladjivanje ima nadalje biti uviek iz unutrašnjosti šume na polje k rubu šumskom. Ima se kod toga osobiti obzir uzeti na stabla, koja preostaju — pričuvna stabla (Ueberhaltstamrae) — koja moraja biti sposobna, da potraju 20—30 godina i da rastu i jačaju u slobodnijem stanju, u svjetlu i zraku. Kad je napokon veća površina pomladjena i medjutim većina pričuvnih stabalja posječena, dolazi na red dovršna sječa i popunjivanje i popravljanje time, da veće praznine dobrimi biljkami zasadimo. Pogledom na uzgoj specialno mješovitih sastojioa slieđiti je posebni obzir na razne vrsti đrveta. Ovdje je zadaća, da uzgojimo mješovitu sastojinu sa mjestimičnim odieljenjem i primjerenom dobnom razlikom pojedinih vrsti drveta. Da se postigne dobra razlika, treba slieđiti načelo, da jedna vrst drveta za drugom nastaje, to jest svaka vrst u svoje vrieme. Dobna je razlika med raznim vrstim drveća ondje nuždna, gdje samim mjestimičnim odieljenjem nije osjeguran obstanak stanovite vrsti drveta napram drugoj vrsti iste dobe. Drugčije se radi, kad mješovitu šumu pomladjujerao na mješovitu šumu sa istimi vrstmi drveta, a drugčije opet, kad imademo od sađanje čiste šume buduću mješovitu šumu uzgojiti. U prvom slučaju nuždna je obzirna i svrsi shodna sječa, a u zadnjem je slučaju postupak pomladjivanja, polučenje dobne razlike te sjeguran uzgoj mješovite šume mnogo lakši, jer je posve u naših ruku, kad budemo koju vrst usadili i obstojeću šumu pomladili. Tuj se jedino o tom radi, budemo li prema zahtjevu vrst drveta nalazeće se sastojine na svjetlo i sjenu — prije ili poslije pomladjivanja od prije obstojeće sastojine novu vrst drveta sadili. Daljnje je uspievanje sjegurno, kad je samo gotova mlada šuma svojom nu tarnjom sastavinom i prikladnom stojbinom za nalazeće se vrsti drveta kadra u mješovitosti uzdržati se do rečene srednje dobe kolja. Prvi uzgojni rad do te dobe odpada posvema, a ako je ipak od potrebe, dade se izvesti, jer je manjeg obsega. Ovaj prvi uzgojni rad za dobe samog pomladjivanja mora biti dogotovljen, kad mladik visinu čovječju postigne. Kasnije prorede dolaze u dobu, kad se može proredno drvo unovčiti te stupanj prorede, mjesto i vrieme, kad se pređuzeti imadu, od visi od potrebe uzgoja šume. Jača šuma jače se proredjuje, jer starija stabla u svrhu boljeg |