DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 506 —


U daljnih poglavjih crta on obstojeće šumsko stanje — jednostrana šumska
produkcija i opasnost po obstanak samih šuma — kao posljedak extremno
razvijenog gospodarenja u sječinah (Sclilagwirtschaft), te onda u novije doba
priznatu nuždu mješovitih šuma, kulturni rad u tu svrhu, i kod pitanja, kakav je
uspjeh ove novije radnje, veli, da je nikakav ili veoma riedak, jer se nije uvažila
različita snaga rastenja (Wuchskraft) pojedinih vrsti drveća u istoj dobi na
svagda nalazećoj se stojbini, i prema tomu nužda za izlučenje u dovoljno
velikih hrpah ili mjestih po dobi i vrsti drveća. Sav uspjeh dosadanjih radnja
ođvisio je skoro posvema od uzgojnih radnja i to pravodobnih, neprestanih i
obsežnih proreda. To se ne da u gospodarstvu u velike izvesti a s financijalnog
gledišta često je i neopravdano, jer se ustalilo načelo, da onda proredjujemo
šumu, kad možemo drvo unovčiti. Da se uzmogne uspješno uzgajati mješovita
šuma, treba da je sama šuma svojom nutarnjom sastavinom kadra
mješovitost uzdržati, a polag najnovije prakse, koja se temelji na naravnih
putokazih, polučit ćemo šumu takvog oblika i sastavine pomladjivanjem
mjestimičnim i u hrpah.


Pomladjivanje mjestimično i u hrpah u uzkoj je svezi sa gospodarstvom u
mješovitih šumah, a sastoji obćenito u sliedećem:


Pomladjivanje je naravno pomoću zastornog drvlja i na taj način, da
šumu nejednako progaljujemo (ungleichformige Hiebsfuhrung) i da za naplodjenje
površine višegodišnji rod upotrebimo. Nastali raznodobni mladik je po dobi
odieljen na mjesta i u hrpah. Stupanj dobnog diferenciranja odvisi od vremena
trajanja pomladjivanja, te kad je ovo vrieme čitava obhodnja, dobijemo prebornu
šumu, a ako ga ograničimo na 20 do 30 godina, imademo predmetno
pomladjivanje. Za rečeno, ovako ograničeno, vrieme pomladjivanja, veli pisac,
da je podpunoma prama svrbi, da uzgojimo trajno mješovitu šumu, jer ćemo
uz mjestimično sondiranje vrsti drveta medju mjestimičnim! hrpami mladika
postići još toliki stepen raznodobja, te će se mješovitost sastojine uzdržati
do srednje dobe kolja (mittleres Stangenholzalter) — pogledom na stojbinu i
odabrane vrsti drveta — a mješovitost šume do te dobe zajamčuje trajnu
mješovitost i za kašnju dobu, kad su uzgojna sredstva — prorede — moguća
i financijalno opravdana.


Kulturna radnja obavlja se uz princip, da ne proredjujemo u jednakoj
mjeri, i jednolično i pravilno po cieloj šumi, koju pomladiti imademo. Prva
sječa ima biti za prozraku i pročišćenje onih mjesta, gdje imade upotrebljivog
mladika, a gdje takvoga nema, tamo ćemo siekom pojedinih stabala tuj i tamo
samo sklop izprekidati, što opet ne smije da bude jednolično i pravilno po
cieloj žurni. Mjesta, gdje i koliko se sieče, odvisi od broja stabala, koja se
moraju izvaditi — obzirom na njihovu nesposobnost za daljnji rast i napredovanje,
od mjestimične stojbinske prikladnosti za uspjeh pomladjivanja i od svojstva
vrsti drveta na zahtjev pram svjetlu.


U rečenu svrhu pomladjivanja siečemo samo onda, kad je šuma zbilja
urodila ili kad je predvidjeti, da će za sigurno uroditi. Inače vriedi, da treba