DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 500 — Bessemera preko 10,000.000 centi proizvadja, a od tog ođpada na Austriju blizu ´/a. Proizvod nada potonje imade osobito za to svoju veliku budućnost, što su ovdje željezničke tračnice svojom osobitom dobrotom toli jeftinije, da svaku stranu konkurenciju izključuju. Poznato je, da je Krupovo, te Ulacijevo nado svjetskog glasa. Željezo dakle, koje je prvi put sviet ugledalo pomoću drva, danas iz nezahvalnosti potiskuje nado toli orijaški, da za definitivne željezničke podvaljke niti impregnirana hrastovina, niti bukovina toliko ne vriedi, koliko željezo, pak toga radi imademo već sad sve više podvaljak i drugih predmeta za gradjevne svrhe, koji su iz samog željeza načinjeni. Bude li veleobrt sa željezom jače napredovao, to će željezo povremeno kadro biti mnogi nedostatak drvenog tvoriva zamieniti, a tim pripomoći, da se u buduće kao u Africi i Španiji šume ne izharaju. Unatoč toga ipak ne će drvu ciena smalaksati, jer su iz njega počeli proizvadjati nove, prije nepoznate predmete. Zink je takodjer vrlo važna kovina a poznata od pradavnine, nu tek u XVII. stoljeću počelo ga se u velike proizvadjati osobito za galvaničke strojeve. U obliku platnica upotrebljuju tu kovinu za pokrivanje brodova, te za kućne krovove i za svakovrstne posude. Kositar se spaja sa bakrom u mjed, a spaja se i s inimi kovinami, pa se za razne predmete u kalupih lieva. Koliko se goriva troši za proizvadjanje te kovine, a koliko se i drvene gradje prištedjuje, vidi se odtud, što je već g. 1860. proizvedeno u Rusiji 30.000 centi kositra, a u ostaloj Europi na 2,000.000 centi. Osobito se mnogo proizvadja u gornjoj Šlezkoj, Englezkoj i u Španiji, a u posliednjoj zemlji ima ove kovine osobito mnogo. Bakar je iza željeza najvrstnija kovina te se je prije rabio, nego željezo, jer ga ima čista i jer se lako kuje. Bakar se ne proizvadja u tolikoj množini kao željezo, a obično je pet puta skuplji od željeza. Bakar je još u prastaro doba poznat bio; iz njega su pravili razno orudje. Još i danas nađjoše u izkopinah starih bakrenih sjekira, čekića, diieta, nakita, sulica i mačeva, te raznih drugih predmeta. U Europi proizvadja se bakra do 500.000 centi. Osobito u Englezkoj i Armeniji proizvadja se na 150.000 centi a po cielom svietu na 1,800.000 centi. Uporaba bakra mnogobrojnim je predmetom namienjena, ali se ponajviše rabi za brzojavne žice, a u obliku platnica za prekrivanje brodova kao osobito sredstvo proti crvotočenju drva, a inače za kovanje novca i t. d. Bakar se osobito rabi i u smjesi sa kositrom, olovom i drugimi mnogimi kovinami, a u smjesi sa prvimi kovinami daje on tuč (Bronce) i mjed. Rimljani i Grci pravili su iz bakra razne spomenike. Talenje bakra u kalupe od raznih primjesa za zvonove datira još iz XI. stoljeća, a iz XIV. vieka za lumbarde. U novijoj dobi su bakrene statue kao Bavarije i t. d. od ogromne veličine podignute. |