DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 20 <-- 20 --> PDF |
498 — Hrvati i Srbi. Grčki car Konstantin VII. Porfirogenit živeć g. 905.—959. po I. jedini je pisac, koji imade njeke ali neizvjestne podatke o Hrvatih i Srbih. Njegovo pričanje o našoj povjesti prije VII. stoljeća, da smo se tobož doselili na poziv cara Heraklija i ovdje Avare potukli, te se nastanili njegovom milošću, ne stoji^ jer Dr. Kački pravo imade, kad kaže, da smo se doselili oko g. 550. iz jugozapadne Busije i došav negdje u Ugarsku, gdje su njekad bili Gepidi i Longobarđi i to u predjelih baranjske županije i da su ovdje g. 568. vladali Avari, a pod zastavom istih da su Srbi i Hrvati preko Drave prelazili u Hrvatsku i Slavoniju, te se odavle širili. Ovuda su živila ilirska i keltička plemena, koja Bu dakle pomoću Avara silom pođložena. Hrvati su do Karla Velikoga pod svojimi knezovi mirno živili, a Srbi su sa Ijutimi Bugari nemirno susjedovali, jer su jih u X. vieku pod carem Simeonom sasvim potukli i raztjerali, a tek pod svojim knezom Časlavom su se opet sabrali i pomoću cara grčkog napredovati mogli. U našu svrhu dosta smo tih povjestnih pabiraka sakupili, prem nam nije zadaća povjest naroda pisati, nego samo pojedine dodirne točke i za orientaciju u pamet dozvati. S toga mnijemo, da je o došašću Hrvata i Srba istinitija tvrdnja dra. Račkoga nego ona od Porfirogenita, jer Hrvati i Srbi nisu imali razloga preko Karpata seliti se na jug; ta Ruska im bijaše iztočno pitomija i k tomu još slabo napučena, a uzduž Dunava bijaše svakako zamamljivije seliti se. — Ako su svojom snagom uzduž Dunava svoju domovinu osnovali, bilo je to sbog povoljnog položaja, jer su zapremili plodne ravnice i brežuljke i tek onda, kad su se stali umnožavati, širili su se sve dalje i zapremili nalazeća se gorja. Pabirci o Icovinali. Upravo s toga, što je obstanak šuma ovisan o ratarstvu, a proizvodnja kovina o šumskih proizvodih, za to hoću da ovdje koju i o kovinah kažem. Egipćani su poznavali željezo, te ga proizvadjali već tisuće godina prije Isusa. Oni su kovine talili drvom u vrlo trošnih pečih, a reć bi, da je upravo taj narod tada obskrbljivao i sve ostale narode željezom. To i je valjda razlog, da je šuma u Africi nestalo. Feničani kao trgovci pođpomagahu egipatsko željezo razprodavati, akoprem su i oni proizvadjanje željeza i drugih ruda poznavali, kao n. pr. kositar (Zinu) i t. d., te je sva prilika, da je pomoću ovih i Španjolska sbog talenja ruda već prije 1000 g. pr. I. ponajviše svojih šuma lišena. Grci i Rimljani poznavahu već u pradobi mnoge kemičke proizvodnje; nu da su sbog rudarstva utamanjene šume onako, kako je to bivalo u Africi, Španiji te u Britaniji, o tom nema dokaza i mi bismo uztvrdili upravo za to, jer današnja domovina Hrvata i Srba u pradavnini poznatih rudarskih majdana nema te tadanje šume od rudarsta nisu nigdje mnogo postradati mogle. |