DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 493 — Capadocija je u pomanjkanju drva, a o plodnosti tih krajeva, te i natapanju tla veće ni govora nema. Grčka imade još jedva 40 milja šuma, i to po velikih planinah, ali ima i 260 D milja oranica, a 180 milja pašnjaka, močvara i pećina, pa i sad još nema šumarenju ni traga ni glasa. U Italiji vlada već nestašica drva. Malta i Sicilija je do Atne gola i pusta. U Španiji se nigdje o pravih šumah povjestno ne spominje (jer je šume rudarstvo uništilo kao i u Egiptu), pa tek u visočinah ima još zelenila, nu i Sierra Nevada je već do 1000´ nad morem čista goliet. Za Kleopatre izharane su crnogorice po Cipru pa što je više obožavanje šuma u obće kod bezbožacah izčezavalo, to je haranje po šumah oko sredozemnog mora sve više mah preotimalo. Osobito za brodogradnju nastrađaše crnogorice. Po P. Meliu već su tada Skyti za gorivo rabili kosti. U Italiji imadoše samo posjednici svoje šume, a tako i Laurentinumu. Pomnažanje šuma. I. ratom. Ratom su se mnoga sela uništila, a narodi u gradove povukli. To je bivalo osobito u Grčkoj, te se je tim u tih napuštenih predjelih mnogo šuma prirodno podiglo. Njeki rimski carevi učiniše se kulturno zaslužni. Pod carem Leom I g. 457.-474. i Aathemiusom g. 467.-472. bijaše odredjeno, da se ne smiju zemljišta na druge, nego samo na urodjene seljane prodavati. Carevi Gratianus, Valentinianus II. i Theodosius odredili su, daje onaj, tko carsko zemljište obdjelavao bude, te ga unosnim učini, ovlašten kao svojinu pridržati, pa kao takovu da mu i obitelj nasliediti može. Osim toga odrediše i to, da takav vlastelin nesmije druge, nego samo urodjenike na takvih bivših carskih zemljah pridržati. II. napuštanjem oranica. Horac veli, da su mnoge napuštene oranice zarasle i od susjednih stabala prirodno naplodjene t. j . pošumljene. III. Umjetnom sjetvom. Već je napred kazano, da su rimski vlastelini, poznavajući kulturne methode, u istinu šume sijali i sadili i da je tih dapače mnogo postati moglo. Tim Seidensticker dovršuje i veli; da se kod Rimljana vodio kataster, ali da je izgubljen i da se s toga površje šumskih kultura doznati ne može. Bezdvojbeno je ipak, da je veličanjem rimske države i pučanstvo raslo, ali je tim i šuma ponestajalo, te su se u to doba po Pliniusu Italci tužili na sušne godine i poplave i na pomanjkanje drva U talionicah morali su rimski bakar taliti sa ugljenom mjesto s drvi. |