DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 492 — I. 0 promjeni šumišta. Šume se najbolje uzčuvaše u sjeverno-zapadnoj Europi i to obće kod nomada, a tako i kod Kelta kao pastirskog naroda. Malo stoljeća pr. Is. oteše usred Europe Germani zemlje Keltom i tu se nastaniše. Po mnjenju Seidenstikera ovdje su se Germani najprije nastanili po bregoviti, gdje pustariše Kelti i gradeći si kuće po6eli su kopati i orati, a to užiniše za to, jer su doline i ravnice u toj dobi još premočvarne bile, pošto potoci i rieke dovoljno udubenih potočišta i riecišta ne imahu, pa toga radi morahu naporno izvadjati, jer uz takve bivše oranice po planinah i bregovih imade mnogo posloženih hrpa kamena osobito oko Bremena, Stehberga i na hanovranskom SoUingu, prem ovdje ipak tragova oranju nije vidjeti. Nu tragova oranja imade osobito mnogo u listačah šumah i hrasticih oko Vezere, nadalje u sjev. njemačkih pustarah, borovih i to po ravnicah i briežuljcih, a tako i po sjevero njemačkih pjesearah, nadalje u pustarah Liineburgskih, Lausitza i t. d. (Upravo dakle onud, gdje su prije Njemaca Slaveni ratariti morali). Tek u tih predjelih nastala su sela, a manje po planinah, te je ovuda već prije dolazka Rimljana u Germanskoj sela bilo. To je po našu razpravu najvažniji moment i mi ćemo se još na to vratiti. Promjene šumišta. I. za nas e 1 j i V an j e. U toj dobi bijaše već mnogo golieti i te nastajahu redom razvitka pojedinih naroda. Ravnice Egipta bijahu za Isukrsta gole, a u Italiji se natežu još izkrčiti još sve šume za oranice i ostalo ratarstvo prikladno, samo reć bi, da po Colum. V. 8. str. 401. ipak hrašće čuvaju, jer opominju krčiti za uljiku to drvo, jer da je hrastovo žilje otrovno. Po Tremelliusu Rimljani su dobro poznavali iza krčenja velike ratarske dohodke, a znali su i to, da izpljačkani vinograd najmanju produktivnu snagu imade. U Germaniji je tada svakako mnogo bolje uzčuvanih šuma bilo nego u Italiji. II. požarom i ratovi. Neprekidni i užasni ratovi utamaniše mnogo šuma. Tako se znade po Jozephusu u židovskih ratovih, da popališe šume u Kananu. SuUa je zatro mnogo šuma po Samnium-u i Lucaniji, a što se nije drva iztrošilo za vatre u logorih, za straže i t. d. što su vojnici zapalili po tudjih zemljah. — Ta šta još ne radiše Francezi u novom vieku po njemačkih šumah? III. Tatbinom, kradjom i nehajstvom. takođjer je mnogo šuma propalo po Egiptu, gdje danas pustoši stoje, a tako i po Arabiji na 50.000 D milja, gdje je tek po koja datula preostala. Azija imajući negda liepih kultura pretvorila se u pustoš i tek povrh planina imade šuma, te sad ni Zoroasterovim zakonom nigdje nema tragova. |