DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 490 — Medju narodi izmedju Dona i jugozapadno od Kavkaza bilo je već ljudi u koljebah za ratovanje. — Albanci na kaspičkom moru i susjedni Iberci tjerali su ratarstvo i stanovali su u gospodskih kucah, a tako i Sarmati izmedju Visle i Dunava bijahu ratari po P. Mela, a tomu slično i Suevi, pa i drugi germanski narodi. — U Orientu bilo je još dosta nomada; u Italiji još se je tjerala slobodna paša bez staja, a tako i po Noricumu, Illyriji, Istri i Galliji. Nizkašuma. Ovakovu šumu uzgajali su Eimljani osobito sbog vinogradarstva. Visoka šuma. Po Ibid. Bucol. Ecl. III. bilo je u Italiji visokih bukovih šuma, a po Virgilu Georgu Lib. I. i crnogorice: nu Tacit misli, da je bukovini Germanija domovina, jer veli, da iza Idistavisusa na Vezerskih planinah imade visoke bukove šume. Mnienje Seidenstickera o tom je vrlo zaniraivo, jer veli, da je u tih Vezerskih planinah crnogorica od novije dobe naseljena, a da nije iz prastare dobe, niti je tu bilo hrastovine, nego sama bukova šuma. Prieborna sjeća. Taj je uzgoj postojao u Rimljanah po odredbi zakona i to za to, da se potrajno šume uzdržavaju te su sjetvam i presadnjam nadopunjivali one šume, koje su prebornom sječom posječene bile. Dozrielost šume. 0 zrelosti šuma za sječu odlučila je potreba, nu progaljivanje poznavahu Rimljani po imenu: „fest" a po Colum. V. 10 § 412. poznavali su i proredjivanje. Seidenstikerovi obćeniti zaključci. Prije god. 375. pr. Is. Grci su svoje oranice po Xenophonu samo od proljeća pa kroz ljeto preoravali, a vazda u jeseni sijali, te su dobrotu tla prosuđjivati umjeli tako, da su se razumjeli u izbor sjemena, sjetve i presađuje ratarskog i šumskog sjemena i poznavali klin, motiku i lopatu za presađuje kako i drugi narodi. U razdobju rimskih careva bijaše arbustum u Italij i u Grčkoj vrlo dobro kultiviran, pa su za pripravu ovih, gdje je Uo mnogo žilja imalo po Columeliu i Pliniusu jakim plugom volovi orati morali, te su tlo preorali pet, dapače i devet put prije sjetve. Poznavali su osim sjetve i presadjivanja sa biljkami još i gojitbu loze ključicom, te i polaganje izdanka. Razumjeli su i ciepiti te obrezivati voćke. Sjetvu i presađuju šumsku naučiše Rimljani u svojih arbustumih vrlo dobroto su vlastehni dapače gdje gdje prenašali po svojih šumah blizu majura, al po Italiji se ne nalazi tragova, da su to u drživnih šumah igije izvadjali, jer za |