DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 489 — Stroj bari. Strojbara u toj periodi bilo je takodjer po Italiji. Pepel. Pepel rabili su sjeverno od Pada za djubrenje. Ugljen. U Italiji trošili su mnogo ugljena, a hrastovo drvo za gorivo i za talenje ruda Šumsko orudje. Po Caesaru bilo je vještih drvodjelaca. Isti su rabili podužnu žagu (?), koja je bila više lakata duga i zvala se lanima = sena. Pile su sa turpijom brusili, pa sokom jedne mliečarice kvasili, kako Plinius tvrdi. Poznavali su željezne sjekire, kline i malu žagu. Iznašanje drva. Drva su iznašali ljudi po marvi i splavom. Unovčivost drva. U to doba bilo je drvarskih trgovaca, koji su prodavali po Ibid. XVI. 40. jedan jedrenjak iz omorike sa 80.000 sestercija. U Atheni vriedio je magarski tovar goriva do 60 nov. U Rimu i Jerusolimu prodavalo se drvo na vagu, a kockovne mjere još ne poznavahu. Po Richnu mnogo se je ugljena izvažalo u Cairo. Plod. Po Ibid. XV. 23. 25. jeli su pržen kesten kao kruh, ali ga i svinjam davali. Po Strahu su Španjolci iz Pireneja jaku trgovinu sasvinjskimi šunkami tjerali, a po Ibid. I. §. 568., Galli su cielu Italiju podmirivali sa suhom svinjetinom. Po Ibid. I. str. 655. narodi Sequanci stanujući izmedju Seine i Rajne bili su na glasu sbog kobasica šunka i debele slanine, te su sve to u Rim do vazali. Po Pliniusu žirili su svinje i po Umbriji, Sabinskoj, ali već pomanje, nu ipak su panonski hrastici za žirenje još glasoviti bili. (Do Pliniusa, koji je u god. 23—79. po Is. živio, mogli su se davno hrastici uzgojiti). Plinius vidio je i germanske šume, pače i umjetno uzgojene. U tom razdobju već poznadu i gubu za vatru. Paša. Po Pliniusu odnosno po Strahu nomadizirali su još tada ovi narodi; Skyti, Huni, Daheri, Massagetti i narodi sjevernog Kavkaza. |