DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— .463 ~ ževnom visinom" ono mjesto, gdje žilje iia doblu prestaje. Oa se pozivom na radnju gura. nadzornika Reyaarđa protivi mjerenju promjera u prsnoj visini (l*3 —1-5 ^ nad zemljom), jer da uz ovo mjerenje dobiveni iznosi neodgovaraju istini, te da dva stabla od iste duljine i istog objama, mogu ovom izmjerom imati razliinu tjelesninu 6esto u istoj šumi do 20o/^ različnu. Prema dobroti tla, nasadu, (sklopu) i t. d. razliena je debljina stabla nad žilama, a uz iste prilike stoji duljina ^^žilišta´ (Wurzelanlauf) viŠe debljini, nego visini stabla u proporciji. Stoga bi se u´obće moralo mjeriti promjer u onoj visini nad zemljom, u kojoj je visina jednaka objamu, a to je po prilici tamOj gdje žiliŠte prestaje. Visina stabla procjenjuje se ođ oka, a nikad dendrometrom, jer se vježbanjem može dotjerati do prilične točnosti, pa n obde bio bi slab procjenitelj, koji nebi mogao i znao pi-ocjeniti visinu jele na Vm toSnosti. Oslonom na gornji obličak T = ^3 Y P^ i jer 1 m-^ oblovine daje 30 piljenica, podaje A.lgan drugi obliČak za izračunanje piljenica i to: n z=z Va V P" X ^^ = 10 V P,^ t. j . 10 struka visina pomnožena sa promjerom na kvadrat. Jela od koje je promjer 1 m. u muževnoj visini, daje upravo toliko piljenica, koliko iznosi 10 struka visina. Ovo valja samo za onastabla, koja su zdrava i pravilna, dočim u protivnom slupaju treba prema prilikam odbiti 10, 20 . . . piljenica, a isto toliko povisiti, ako su puna i jedra. Drugi jedan Francez^M. Puton, predložio je za izraSunanje množine piljenica od jelovog stabla ovaj jednostavni obliČak: n = 50/P.´ T. . U ovom obličku znači P = promjer^ a T množinu od 4 m. dugaSkib trupaca dotičnoga stabla. , . Alganov i Plutonov obličak razlikuju se u tomu, što prvi računa na temelju visine stabla^ a drugi po broju trupaca. Da su proizvodi jednaki mora dokazati ova jednaČba: 10 V P´ = 50 P´ T, ili " \, V = ´5 T. "´,. ^ Ako sa h označimo ovršak (t j . onaj dio stabla, koji je nesposoban za piljenice), onda dobijemo: ´ ´ ´ y = 4 T Xb, ili-´ h = T = V .:´,/ ´ - ´^ Odtud zaključujemo, da oba načina daju iste rezultate, ako je ovršak toliko metara dugačak,, koliko trupaca stablo ima 5 ili ako je ovršak jednak V5 ^^^P^^ visine. Za stabla s promjerom od 0°55 m. dati će oba oblička jednake proizvode, dočim za promjere od 50 — 70 em.« koji su obični, daju prilično pojednake. Ocjenitelj ovib procjenbenib obličaka šum. mjernik Jul. Baumgartner, nenalazi ovaj način procjene nikako dobrim, a po njoj oeienjuje i šumsku upravu u Francezkoj vrlo nepovoljno, prigovaraju^ joj najviše to, Uo još i danas prodaje sume ucjelice, a ne premjerbom. Hane same procjene, kaže on, da su u tomu, sto se sječine procjenjuju od više procjenitelja i što se svako stablo mora posebice procieniti, te se s tim gubi mnogo vremena. Procjena visine ođ oka mora se takodjer osuditi, jer se jedva mogu izravnati pogrieške, koje su kod toga neizbježive, dočim naše procjene po uzornom stablu, ili mjerenjem visine visinomjerom za različne razrede debljine, daju dobre rezultate, a negubi se s tim mnogo vremena. Mana ove procjene je i ta, gto se kontrola može provesti jedino ponovnom procienom ciele sječme. Ocjenitelj je sastavio sliedeču skrižaljku za dokaz netočnosti ove procjene: |