DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 78 <-- 78 --> PDF |
— 462 — lete o (f;izan) žiri 15, a pura n (davak^ takae) do 16 godina. Golub´"´može doživiti 10 godina. Malo ptice pjevačice žive po izkustvu popriecnp 8 do 18 godina. Slavul j može u aati^oru živifei jedva 8 do 10 godina, a kos (kosović, Turdus Merula) živi 12 do 15 godina. Ako je na slobodi, onda još i više. KanarinaC j taj obljubljeni domar i grlati pjevač, doživi u krletki u našemu podnebju gdje i boju perja promjeni, 12 do 15 godina, Y. R. Hrastov zavijao (Tortris viridana) pojavljuje se u njekib godinab jatomice u tolikom broju, da pobrsti sve liUe u sumah od cielog predjela. Na ostancib lišća i ogranaka od hrastova leprše aapredci ođ predje (konci), na kojih s kraja vise cesto put prljave, svietlo-aelene gusjenčice. Ove gusjenčice izleglo su se iz jajašca, koja prezime na spavajučih pupoljeihj Ba koja su priliepljena. Ovakove gusjenice izmiža Iz jajašca oada^ kad počmu pupoljci pupoljiti t. j . kad nabreknu, ali i te pupoljke one unište. Grusjeniee hrastovog zavičaja neuništuju samo pupoljke, u kojih su prije prebi valOj nego one obrste i list. Cesto jim nije dosta za hranu ni čitavo stablo^ a tada se spuštaju po predji dolje, da jlh vjetar zaniše i odnese na susjedno drvo i da napokon i ono obrste, a nemare za to, da li je ovo drvo lipa ili grab. Odrasla 15 milimt, duga gusjenica zakukulji se na svom posliednjem prebivališta n zapređeni Čaperak ili se zapreda na ostaneih lista ili u puklosini kore na hrastu u obliku crvene krleseće se lutkicOj te ovako počiva tri tjedna, a onda se razvije kao leptir^ 8 milimetara dugačak. Taj leptir je svjetlo zelen sa žuto smedjom prugom na okrajcih prednjih krila^ doČim su u njega stražnja krila svjetlo smedja. Eazmak krila je oko 2 centimetra. Ova gusjenica pojavlja se Često godinu za godinom u nepromjenljivoj količini, kao Što je to tako bilo u njekih predjeUh godine 1824. do 1835. i godine 1869, do 187-2. Y: R.. ´ Šumogojstvo u narodnome družtvu za agrikulturu. U svojem posljednjem godišnjem izvjesču o dz´užtvenim radovima iarekao je generalni tajnik L. Pass j slie deći sud, koji vrledi, da na sebe svrati pozornost. Šumarsko umječe, veli on, ne koraca tako lako, kao druga umječa/ ratarska. Eksperimentalna metoda podaje velikih potežkoča pri svojoj aplikaciji na velike raštiine, kojima se trajanje eksistencije ne mjeri godinama, nego vjekovima. Mer je došao do interesantnih pronalazaka iz vegetalne fiziologije, uporabijene u šumogojstvu, a ti pronalaze! upućuju vlastnike jelik^, što im je ^-initi, a da im gume rode stablima izpravnim, visokim i bez mane, stablima, koja se u trgovini dobro plačaju, Medjutimj ugalj je iztisnuo drvo iz metalurgične porabe i s domac´eg ognjišta, a željezo ga zamjenilo pri gradjevinama. Trgovinu drvom popanuo je marazam i tajnik objasnjuje, što je nuždno, a da se pronadju nova sredstva za uporabu drva, što no ga francezka industrija napustila, Fabrikacija papirnog tjestiva, fabrikacija kemičkih proizvoda i t. d. mogla bi možda da drvu na nekom sigurnom uporištu povrati njegov stari prosperitet. „Le Bois", Procjena stojećih stabala u Fraueezkoj. Frem mnogi od štovanih drugova čitaju pOester. Forst—Zeitang", to 6emo ipak priobčiti sliede<5i sastavak toga lista, što ga je otisnuo u 25. broju od god. 1891., o razpravlja o procjeni stojećih jela u Francezkoj, okružja Saint. Die (Nord). U Francezkoj postoji uredba, da se šuma prodaje j,na panju" (sudimo, da bi tu dobro pristajao naziv ucjelice), a kod jelovine procienjuje. se na broj dasaka (pi- Ijenica), koje 8U 4 m. dugačke, 25 cm. široke (====1 m" površine) i 27-5 mm. debele i dolaze pod oznakom 12/9 u trgovini. Obličak za procjenu ovaj je: T ==^ ^a V P ´ — t, j . tjelesnina stabla jednaka je Va visine, pomno^ženoj sa promjerom na 2 uzmnožak, u ^muževnoj visini** mjerenim Sastavitelj ovog gasvim empirionog oblička, gum. nadzornik Aigan, razumjeva pod j^mu. |